Promijeni veličinu teksta klikom na slovo A >>
Na Pantovčaku, u elitnom dijelu Zagreba, jedna ulica nosi naziv dr. Ante Šercera, a lik iste osobe nalazi se i na hrvatskoj poštanskoj marki u seriji “Obljetnice hrvatske znanosti”.
Opširnije
Jedna od ulica u gradskoj četvrti Gornji grad u Osijeku nosi ime Hugo Conrad von Hötzendorf, a istoimena bista, čiji je autor Vanja Radauš,
Opširnije
Svećenik, povjesničar, etnograf i pisac Janko Barlè, podrijetlom Slovenac, rođen je 12. ožujka 1869. u mjestu Budanje kod Vipave u Sloveniji.
Opširnije
Među osobama koji su bili pioniri televizije u Hrvatskoj bio je i Mihail Ostrovidov, novinar, ali prije svega televizijski i filmski snimatelj koji se snimanjem bavio sve do pozne dobi i ostao uzor vrhunskog umijeća i profesionalizma.
Opširnije
Pedijatrica dr. Feodora (Feđa) Fischer-Sartorius, zaslužna je i za osnivanje Dječje klinike u Klaićevoj u Zagrebu, a razvila je socijalnu pedijatriju i pedijatrijsku patronažnu službu u Hrvatskoj.
Opširnije
Sociologinja, etnologinja, publicistkinja, prevoditeljica i teoretičarka feminizma, feministica novog vala Lydia Sklevicky autorica je prvih feminističkih studija i tekstova iz povijesti,
Opširnije
Hrvatski akademik, slikar, kipar, redatelj, scenograf, kostimograf, karikaturist, lutkar i tvorac crtanih filmova Zlatko Bourek u hrvatskoj povijesti umjetnosti posebno će ostati upamćen kao scenograf kultnog crtanog filma Profesor Baltazar,
Opširnije
Akademkinja Vanda Kochansky-Devidé, geologinja i paleontologinja, u hrvatskoj je znanosti utemeljila novu granu paleontologije – mikropaleontologiju koja proučava mikrofosilne organizme prema kojima se određuje relativna starost sedimentnih naslaga i drugih tvari.
Opširnije
Među kulturnim i društvenim djelatnicima češke manjine u Hrvatskoj u prvoj polovici 20. stoljeća najistaknutiji je bio Franta Burian kojeg štuju i pamte i današnje generacije hrvatskih Čeha,
Opširnije
Iako je živio samo 42 godine, hrvatski književnik i novinar Simo Mraović ostavio je značajan trag u suvremenoj hrvatskoj književnosti te se svojim djelima uvrstio među najpoznatije hrvatske Srbe novijeg vremena.
Opširnije
Na hrvatskim opernim pozornicama proslavili su se mnogi stranci kojima je Hrvatska postala trajna ili privremena domovina, a posebno je bio velik broj inozemnih tenora.
Opširnije