HUGO CONRAD VON HÖTZENDORF JE NAJPOZNATIJI SLAVONSKI PEJZAŽIST
Jedna od ulica u gradskoj četvrti Gornji grad u Osijeku nosi ime Hugo Conrad von Hötzendorf, a istoimena bista, čiji je autor Vanja Radauš, stoji na osječkoj Europskoj aveniji. Time je grad Osijek ovjekovječio umjetnički trag jednoga od najpoznatijih slavonskih pejzažista prošlog stoljeća.
Radi se o slikaru, likovnom pedagogu i najznačajnijem predstavniku osječke slikarske škole s početka 19. stoljeća. Hugo Conrad von Hötzendorf njemačkog je podrijetla i potječe iz umjetničke obitelji, no ne postoje točni podatci o godini i mjestu njegova rođenja. Prema Isidoru Kršnjavomu koji je bio njegov učenik, Hugo Conrad von Hötzendorf rodio se u Brnu 1804., a prema J. Bösendorferu rođen je u Dardi 1807. Obitelj von Hötzendorf doselila se u Osijek gdje je Hugov otac Franjo Conrad bio učitelj crtanja, a slikarstvom se bavio i Hugov brat Otto. Hugo je prvu slikarsku poduku dobio od oca koji je radio kao učitelj crtanja u Gradskoj risarskoj školi u Osijeku. U to vrijeme počeo je putovati po Srijemu i Slavoniji i upoznavati te krajeve koji su ga likovno nadahnjivali, ali 1836. odlazi u Beč na školovanje kod slikara J. N. Schödlbergera, cijenjenog bečkog pejzažista. Osim u Beču, Hugo se školovao i u Firenci i Rimu. Posao učitelja crtanja obavljao je u školi u Rumi od 1827.-1835. godine, te je 1834. za tamošnju katoličku crkvu izradio oltarsku sliku sv. Ivana Nepomuka čime je zaradio 146 guldena i 41 krunu. Poslije toga otišao je na školovanje u Beč, ali se 1840. vraća u Osijeku i pomaže ocu u školi gdje nakon očeve smrti 1841. preuzima njegovo mjesto. Osim po Slavoniji i Srijemu, putovao je i po Koruškoj, Kranjskoj i Gorskom kotaru, a 1842. uredio je vlastiti atelijer u Osijeku gdje je slovio za vrsna pedagoga kod kojega su slikarstvo učili Alfred Waldinger, Isidor Kršnjavi… Privatnu školu otvorio je tek početkom 1867. godine.
Isidor Kršnjavi o njemu je rekao: »… Počeo sam slikati kod Hötzendorfa. Prošao sam poslije mnogo škola i upoznao mnogo umjetnika, ali nisam našao boljega učitelja«
Na Hugov likovni izričaj utjecalo je bečko romantično pejsažno slikarstvo te se razvio u slikara idiličnih krajolika i romantičara. Njegovi akvareli prikazuju svakodnevni život raznih slojeva slavonskih stanovnika, od seljaka, pastira do vojnika, a dio njegova umjetničkog opusa sadrži 42 crteža olovkom koji prikazuju pejzaže i povijesne ruševine Slavonije. Prvi crteži nastali su tijekom Hugova putovanja 1828/29. godine, a njegovo prvo ulje, slika Slavonska šuma potječe iz 1836., dok mu je najzrelije ostvarenje iz rane faze Heiligenblut, slika nastala 1842. godine. Neke od Hugovih slika su: Krajolik u sutonu, Stari Korođvar, Podravski pejzaž, Konji na pojilu, Oproštaj, Košute u šumi i Planinski pejzaž u kojima komponira pejzažne elemente u cjelinu. Slika Šuma zimi nastala je 1866., a svoju posljednju sliku Pejzaž naslikao je 1867. godine.
Hugo Conrad von Hötzendorf, koji se od 1862. na slikama potpisivao Hetzendorf, izlagao je svoje crteže i slike na nekoliko izložbi. Na Gospodarskoj izložbi održanoj 1864. u Zagrebu izložio je 24 crteža olovkom pod nazivom Pametnik slavonskih okolicah, a iste godine izlagao je i na Prvoj izložbi dalmatinsko-hrvatsko-slavonskoj u Zagrebu. Posthumno su njegove slike izložene na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896., a 1934. na retrospektivnoj izložbi hrvatske umjetnosti povodom 50 godina Strossmayerove galerije u Zagrebu, te na izložbama Sto godina osječkog slikarstva u Osijeku 1950., Slikarstvu XIX stoljeća u Hrvatskoj (Zagreb i Rijeka 1961.) i Slavonski pejzaž XIX i XX stoljeća u Osijeku 1975.
Hugova likovna djela, radi se o tridesetak ulja i oko stotinjak crteža olovkom, perom i akvarela, nalaze se u Galeriji likovnih umjetnosti i u Muzeju Slavonije u Osijeku, u Modernoj galeriji, u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne biblioteke te u Kabinetu grafike HAZU u Zagrebu. To je samo manji dio onoga što je nacrtao i naslikao jer je se mnoga njegova djela nalaze u privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu, a dio ih je i izgubljen.
Hugo Conrad von Hötzendorf umro je 28. veljače 1869. u Osijeku. No njegov doprinos povijesti hrvatske likovne umjetnosti nije zaboravljen, izložbe njegovih crteža i slika posthumno su priređene nekoliko puta u Osijeku.
Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.