AKADEMIK ZLATKO BOUREK – SVESTRANI UMJETNIK I OSNIVAČ ZAGREBAČKE ŠKOLE CRTANOG FILMA
Hrvatski akademik, slikar, kipar, redatelj, scenograf, kostimograf, karikaturist, lutkar i tvorac crtanih filmova Zlatko Bourek u hrvatskoj povijesti umjetnosti posebno će ostati upamćen kao scenograf kultnog crtanog filma Profesor Baltazar, ali i kao dobitnik brojnih nagrada i priznanja za raznovrsno umjetničko stvaralaštvo.
Rođen je 4. rujna 1929. u Požegi u vrlo imućnoj židovskoj obitelji. Obitelj Bourek potječe je iz Slovačke, a podrijetlo i značenje njegova prezimena Zlatku je pojasnio hrvatski književnik Miroslav Krleža. U slovačkoj verziji prezime se pisalo Bourec što je naziv za kukca u dudovom svilcu. Poslije je, istražujući podrijetlo prezimena, Zlatko doznao da su Boureki iz Slovačke te da su bili svilari. No njegov je otac bio bogati urar i zlatar, te je Zlatko u djetinjstvu imao dvije dadilje. Otac mu je umro je prije Drugoga svjetskog rata i Zlatkova se majka ponovno udala, ali je 1941. njegov očuh ubijen. Spašavajući goli život, tada je s majkom pobjegao iz kuće i tako su ostali bez svega, a spas su pronašli u partizanima gdje je ona bila u sanitetu, a on je bio kurir.
Kiparstvo i slikarstvo Zlatko je diplomirao 1955. na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu. Otad je bi vrlo aktivan na umjetničkoj sceni te je sudjelovao na velikom broju samostalnih i skupnih izložbi, ali se je istodobno bavio i scenografijom i kostimografijom u kazalištu. Od 1959. do 1963. bavio se grafikom i izlagao slike grotesknog humora i nadrealističnog osjećaja povezane s elementima folklora. Svoje je slike izlagao u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu na raznim stranama svijeta. Izlagao je u Duisburgu, New Yorku, Aleksandriji, Veneciji, Budimpešti, Tokiju, Weisbadenu, na Kubi, u Caracasu, Ateni, Rimu i St. Poeltenu. Samostalne izložbe imao je i u Dubrovniku, Varaždinu, Osijeku i Zagrebu, a skupne u okviru Zagrebačkog trijenala, Izložbe jugoslavenske grafike, Zagrebačke izložbe jugoslavenskog crteža, Vizualnih komunikacija, Nadrealizma i hrvatske likovne umjetnosti, Erotike u hrvatskom slikarstvu, crtežu i grafici, Salona u Rijeci.
Zlatko Bourek je tijekom studija s kolegama osnovao Zagrebačku školu crtanog filma, a 1960. počeo je raditi crtane filmove prema vlastitim scenarijima. Također je zaslužan za integriranje lutkarstva u kazalište. Osim toga, kao redatelj i scenarist snimio je i tri igrana filma, a kao scenograf i kostimograf debitirao je u kazalištu Gavella u Zagrebu. Od 1971. kao scenograf i kostimograf radio je često u kazalištima SR Njemačke te je 1988. postao i stalni član kazališta Hans Wurst Nachfaren u Berlinu i gdje je postavio četiri Čehovljeve jednočinke, Shakespearovu Ukroćenu goropadnicu te farsu Rigoletto. U Dubrovniku je 1977. režirao lutkarsku farsu Orlando maleroso, a njegova predstava Hamlet u izvedbi kazališta ITD imala je veliki uspjeh i gostovala je na najvećim svjetskim kazališnim festivalima.
Zlatko Bourek je govorio da je Osječanin i švabofil: “mi Osječani smo svi švabofili odrasli na toj kulturi, glazbi i literaturi.” Za sebe je također tvrdio i da je pripadnik ekspresionizma, umjetničkog pravca nastalog početkom 20. stoljeća u Njemačkoj. Za svoja umjetnička ostvarenja dobio je niz nagrada i priznanja: 1962. Beograd Kovačev šegrt – posebna nagrada za smiono koncipirane likove i scenografiju, 1965. Beograd, I videl sam daljine meglene i kalne – 3. najbolji film festivala, druga nagrada za režiju, nagrada CIDALC, Nagrada grada Zagreba za film I videl sam daljine meglene i kalne koji je nastao prema Baladama Petrice Kerempuha, 1967. Beograd, Bećarac – diploma, 1968. Oberhausen, Kapetan Arbanas Marko – specijalna nagrada, Mamaia, Kapetan Arbanas Marko – specijalna diploma za najbolju grafiku, 1970. Atlanta, Kapetan Arbanas Marko – srebrna medalja i 1972. Beograd, Mačka – prva nagrada u kategoriji crtanog filma.
Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo dobio je 2005., a 20. svibnja 2010. postao je redoviti član Razreda za likovne umjetnosti HAZU.
Zlatko Bourek umro je 11. svibnja 2018. u Zagrebu.
Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.