AKADEMKINJA VANDA KOCHANSKY-DEVIDÉ UTEMELJILA JE MIKROPALEONTOLOGIJU

Akademkinja Vanda Kochansky-Devidé, geologinja i paleontologinja, u hrvatskoj je znanosti utemeljila novu granu paleontologije – mikropaleontologiju koja proučava mikrofosilne organizme prema kojima se određuje relativna starost sedimentnih naslaga i drugih tvari. Postigla je vrlo značajne rezultate na svjetskoj razini u istraživanju neogenskih mekušaca, krednih i eocenskih koralja, paleozojskih i mezozojskih vapnenačkih alga i gornjopaleozojskih krednjaka čime je razvila potpuno novu granu paleontologije u Hrvatskoj i šire.

Rođena je 10. travnja 1915. u Zagrebu, podrijetlo njenoga oca bilo je poljsko-češko, a majka joj je bila Slovenka. Njena je obitelj živjela u Zagrebu gdje se Vanda školovala i gdje je 1938. godine diplomirala biološku grupu predmeta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Zaposlila se u Geološko-paleontološkom zavodu današnjeg Prirodoslovno-matematičkog fakulteta gdje je ostala do odlaska u mirovinu 1979., a predavala je i na drugim fakultetima. Imala je status docentice kada je postala predstojnica Zavoda čime je znatno doprinijela njegovu razvoju. Doktorat znanosti dobila je 1943. obranivši doktorsku radnju na temu miocenske faune Medvednice. Izvanredna profesorica postala je 1958. godine, a 1962. redovna profesorica paleontologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Osim na PMF-u, od 1951. do 1970. godine predavala je i na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu, te od 1958. do 1965. godine i na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Skoplju.

Kao iznimna predavačica i darovita crtačica detaljno je na crtežima prikazivala anatomiju fosila što je njena predavanja činilo vrlo zanimljivim te je i na taj način studentima prenosila svoje veliko prirodoslovno znanje. Studenti su je poštovali i smatrali uzorom, a doprinijela je i razvoju znanstvenika koji su nastavili njenim tragom.

Napisala je dva udžbenika;  Paleontologija u kojemu je većinu crteža nacrtala sama. Crtala je presjeke fosila iz raznih kutova, a služila se i plastelinom u kojem je modelira fosile kako bi ih što vjernije prikazala. Posebno je značajan njen udžbenik Paleozoologija (1964).

Zahvaljujući Vandi Kochansky-Devidé objavljena je prva geološka bibliografija u Hrvatskoj prema kojoj su i inozemni i domaći znanstvenici nazivali izumrle vrste. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim konferencijama i skupovima u Europi i svijetu te je surađivala s geolozima iz cijeloga svijeta. Objavila je stotinjak znanstvenih radova, više od stotinu stručnih radova i recenzija… Opisala je mnogobrojne nove fosilne taksone. Uređivala je časopise Geološki vjesnik, Palaeontologia jugoslavica JAZU, Bulletin scientifique i pisala je za Zentralblatt für Geologie und Palaeontologie iz Stuttgarta. Bila je članica brojnih društava te je aktivno sudjelovala u zaštiti geobaštine.

U zbirkama Geološko-paleontološkog zavoda pri Geološkom odsjeku PMF-a u Zagrebu nalaze se brojni fosili koje je Vanda prikupila istražujući fosilnu floru i faunu u Hrvatskoj i okolnim zemljama. Dio znanstvenih zbirki u kojem se nalaze prikupljeni primjerci pohranjen je u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, a posebno je vrijedna njezina zbirka od oko 3000 mikroskopskih preparata, odnosno izbrusaka.

Dobitnica je brojnih nagrada: „Ruđer Bošković“ (1967), Spomen-medalje Grada Zagreba (1970) te Nagrade za životno djelo (1975). Za veliki doprinos slovenskog geologiji, zajedno sa znanstvenikom Antonom Ramovšom iz Slovenije, dobila je nagradu Sklad „Boris Kidrič“.

Zbog iznimnog doprinosa znanosti Vanda Kochansky-Devidé je 1973. godine postala prva redovita članica u JAZU, odnosno HAZU. Od 1975. godine bila je i dopisna članica Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.

Vanda Kochansky-Devidé umrla je 26. veljače 1990. u Zagrebu, a povodom stote obljetnice njena rođenja 2015. u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu organiziran je međunarodni skup i izložba „Vanda Kochansky-Devidé, velika dama hrvatskoga prirodoslovlja”.

Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.