NAKLON PLEČNIKOVOM STVARALAŠTVU U HRVATSKOJ
Izuzetno dobro posjećenim predavanjem dr. Petera Krečiča i izložbom o Plečniku na Brijunima, 18. listopada 2017. u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU, nastavljeni su Plečnikovi dani koji su započeli u lipnju, u organizaciji Slovenskoga doma iz Zagreba i Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba te u suradnji sa slovenskim veleposlanstvom u Hrvatskoj.
Predavanje dr. Petera Krečiča, jednog od najvećih poznavatelja stvaralačkog opusa Jože Plečnika, bilo je usredotočeno na arhitektov pokušaj »mediteranizacije« Ljubljane. Pomoću skica i nacrta, predavač je detaljno opisao razvoj Ljubljane – od rimske Emone do Plečnikovog grada s arhitektonskim spomenicima, kakav je primjerice Tromostovje. Predstavio je arhitektovu upotrebu mediteranskih elemenata i njihov utjecaj na vizuru Ljubljane.
Voditelj Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU, akademik Andrija Mutnjaković predavanje je označio za veliko osvježenje i izrazio nadu, da će predavač svoj stručni doprinos nove dimenzije Plečnikovog opusa, predstaviti i hrvatskim akademskim krugovima.
Nakon predavanja održano je otvorenje izložbe Plečnik na Brijunima koju su pripremili Plečnikova hiša i rukopisni odjel Nacionalne i sveučilišne knjižnice Ljubljana koji je građu dobio dragocjenom donacijom dr. Lojzea Gostiše. Izložba otkriva izvorne nacrte paviljona i fotografije Plečnikovih posjeta Brijunima koje javnost do ove godine nije poznavala. Među tim fotografijama su i posljednji Plečnikovi portreti, snimljeni u jesen 1956. Posebno dragocjeno je i osobno svjedočenje dr. Gostiše o okolnostima koje su utjecale na provedbu ovog projekta koji ujedno predstavlja simbolički Plečnikov testament.
Državna tajnica slovenskog ministarstva kulture Damjana Pečnik, koja je otvorila izložbu, manifestaciju je popratila riječima da »Plečnik nije samo slovenski umjetnik, već je u jednakoj mjeri i hrvatski, austrijski i češki…, jednom riječju srednjeeuropski umjetnik.« Pomoćnik hrvatske ministrice za kulturu Davor Trupković koji je i arhitekt, dodao je da je Plečnik svojim djelima utjecao ne samo na srednjeeuropsku arhitekturu, već ju je na određeni način i sam oblikovao. Pritom je izrazio očekivanje da će se dobri slovensko-hrvatski odnosi na području očuvanja materijalne i nematerijalne baštine još samo produbljivati.
Izložba će se u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU moći razgledati do 30. studenoga, a nakon toga će nastaviti put po drugim hrvatskim gradovima gdje djeluju slovenska društva.
Posjetitelji će moći pogledati i kratki dokumentarni film u kojem dr. Lojze Gostiša evocira sjećanja na suradnju s Plečnikom i njegove za javnost premalo poznate ili zaboravljene opuse. Slovenski dom, Zagreb i Vijeće slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba su kao dodatak izložbi priredili dodatne panoe Plečnikovi realizirani i nerealizirani projekti u Hrvatskoj koje je odabrala Polona Jurinić.
Predsjednik Slovenskog doma i Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba Darko Šonc zahvalio je Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU, Plečnikovoj hiši, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Ljubljana, kao i Slovenskom domu, Vijeću slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba i slovenskom veleposlanstvu za pripremu i realizaciju te jedinstvene manifestacije.