MOST BI UKINUO “ŠEST PLUS ŠEST” ZA ZASTUPNIKE, HDZ I SDP O TOME ŠUTE

18.01.2016. 16:39

ZAGREB, 18. siječnja 2016. (Hina) – Zastupnik Mosta Ivan Kovačić potvrdio je u ponedjeljak da Most ima spreman zakonski prijedlog po kojemu bi se ukinuo dio prava saborskih zastupnika, među njima naknada plaće u prvih godinu dana nakon isteka mandata, no neizvjesno je hoće li za to dobiti potporu većine zastupnika.

Čelnici klubova HDZ-a i SDP-a o tome se još ne žele očitovati, a neslužbeno se mogu čuti tumačenja kako je pitanje bi li takav prijedlog prošao test ustavnosti, s obzirom da bi zastupnike podijelio u dvije kategorije.

“Prijedlog promjene zakona je već napisan, bit će predan na prvoj sjednici Sabora ili radnim tijelima, vidjet ćemo kako ide procedura. One beneficije koje zastupnici imaju nakon mandata šest mjeseci na punu i šest mjeseci na pola plaće smatramo kako se to treba ukinuti, a to se u stvari odnosi samo na nove zastupnike, ove u osmom sazivu Sabora. Nećemo ukidati nikakva stečena prava prijašnjim zastupnicima”, objasnio je Kovačić novinarima u Saboru.

Dodao je kako je riječ samo o prvom koraku u rezanju prava dužnosnika te napomenuo kako su o smanjenju plaća govorili i u Domoljubnoj koaliciji, od koje očekuje potporu Mostovu prijedlogu.

Reiner i Dragovan: Pričekajmo prijedlog

Najavu takvog zakonskog prijedloga nije želio komentirati predsjednik Sabora Željko Reiner. “Mogu samo reći da takav prijedlog nije došao pa kad dođe, onda ćemo o njemu raspravljati. Hajdemo raspravljati kad neki prijedlog postoji, a ne kad je netko nekom rekao što učiniti jednog dana”, uzvratio je Reiner na novinarsko ustrajavanje da kaže je li voljan podržati prijedlog o smanjenju dužnosničkih prava.

Sličan odgovor daje i predsjednik Kluba SDP-a. “Kada sjednemo u klupe, vjerujem da će iznijeti svoje prijedloge u parlamentu pa ćemo o njima razgovarati”, rekao je Dragovan i dodao kako očekuje da će Most svoj prijedlog uputiti u proceduru, “ne preko glasnogovornika”.

Njegov stranački kolega Peđa Grbin upozorava da bi “golo” ukidanje prava na naknadu plaće zastupnika stvorilo probleme mnogima koji se na svoja radna mjesta ne mogu vratiti jer im to priječi Zakon o sprječavanju sukoba interesa. “Tu su zastupnici koji se bave slobodnim zanimanjima, poput odvjetnika, ali i oni koji imaju vlastite tvrtke i koji se godinu dana ne smiju vratiti na svoja radna mjesta”, upozorava Grbin.

Napominje, međutim, da sustav treba temeljito revidirati, kako se ne bi događalo da oni koji su u saborskim klupama vrlo kratko vrijeme stječu pravo na jednogodišnju naknadu plaće. To se, potvrđuje Grbin, odnosi i na zastupnicu SDP-a Biljanu Gaću, koja je na zastupničkoj dužnosti provela svega jedan dan, onaj kad je konstituiran osmi saziv Sabora, kao zamjenica ministra branitelja Predraga Matića. Unatoč kratkom mandatu, ona je izjavila kako razmišlja o aktiviranju prava na naknadu plaće u idućih godinu dana.

O reformama će odlučivati isključivo “uhljebi”

Najavljenom zakonu nije sklona ni većina drugih zastupnika s kojima je Hina razgovarala, no o tomu nisu spremni javno govoriti. Upozoravaju tek da bi takvo rješenje demotiviralo sve iz tzv. realnog sektora da se kandidiraju u Sabor, jer se nakon isteka mandata godinu dana ne mogu vratiti na čelne pozicije čak ni u vlastitim tvrtkama.

“Period hlađenja” uobičajeni je mehanizam u svim zemljama koje zakonom imaju definirano sprječavanje sukoba interesa, a u Hrvatskoj je to godinu dana nakon isteka mandata, u kojoj su dužnosnicima propisana ograničenja s kim mogu poslovati.

Predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa dužnosnika Dalia Orešković ističe kako Povjerenstvo ne može dati mjerodavno tumačenje prava državnih dužnosnika po isteku mandata, no upozorava da postoji proturječje između Zakona o pravima i obvezama dužnosnika koji dužnosnicima omogućuje da s poslodavcem sklope sporazum na temelju kojega se mogu vratiti na radno mjesto na kojem su bili prije stupanja na dužnost i Zakona o sprječavanju sukoba interesa koji im izričito zabranjuje da se nakon mandata vrate u upravu ili nadzorni odbor trgovačkog društva, bez obzira u čijem je ono vlasništvu.

U praksi to znači da se, primjerice, saborski zastupnik ne može vratiti na direktorsko mjesto ni u vlastitoj firmi pa čak i ako se radi o obrtu ili o slobodnom zanimanju. Teoretski, kad bi zastupnički mandat istekao postolaru, u prvih godinu dana morao bi zaposliti nekoga da mu vodi obrt.

Ukine li se pravo na naknadu plaće, takvi bi zastupnici bili u značajno lošijoj poziciji od onih koji su radili u javnoj službi i mogu se bez ograničenja vratiti na svoje radno mjesto, upozoravaju zastupnici i napominju kako je u fokusu Mosta upravo jačanje realnog sektora i reforme koje se odnose na gospodarstvo, a o kojima bi, ostvare li se njihove najave, u Saboru odlučivali isključivo “uhljebi”.

Pitanje ustavnosti

Upozoravaju i kako je pitanje bi li takav prijedlog prošao na Ustavnom sudu, s obzirom da je tamo 2014. djelomično srušeno jedno od prvih obećanja vlasti na odlasku, ono o ukidanju povlaštenih mirovina saborskih zastupnika i drugih dužnosnika.

“Zastupnik koji je dužnost obnašao prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a nije ostvario pravo na mirovinu, ima pravo na zastupničku mirovinu prema propisima koji su važili u vrijeme kad je obnašao zastupničku dužnost, bez obzira na vrijeme podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na zastupničku mirovinu”, odlučio je tada Ustavni sud.

Istom je odlukom ukinuta i retroaktivnost zakona za Predsjednika Republike. “Čini se nespornim da je predsjednik kojemu je mandat u tijeku računao s predsjedničkom mirovinom kad je prihvaćao dužnost s obzirom da je to pravo bilo priznato”, zaključili su ustavni suci.

Kad bi se ta odluka doslovno primijenila na Mostov plan, bez prava na naknadu “šest plus šest mjeseci” ne bi ostali zastupnici kojima je mandat tek počeo, nego tek oni koji na dužnost stupe na konstituiranju devetog saziva Sabora, za četiri godine, tumači dio zastupnika.