Franjo Vondraček, predstavnik češke nacionalne manjine

Želim da moja djeca budu hrvatski domoljubi svjesni svojih čeških korijena

Politolog, novinar i publicistFRANJO VONDRAČEK Franjo Vondraček rođen je 1957. godine u obitelji seoskih prosvjetara, koji potječu iz “čeških” naselja Kaptola i Golubinjaka, u mjestašcu Zokov Gaj nedaleko od Orahovice. Nakon gimnazije u Požegi, završio je studij novinarstva na Karlovom univerzitetu u Pragu i stekao zvanje diplomiranog politologa. Karijera Franje Vondračeka je vrlo bogata; radio je kao novinar na lokalnom radiju u Požegi, uređivao je i emisiju na češkom za pripadnike manjine na području nekadašnje slavonsko-požeške općine i radio u lokalnom “Požeškom listu”.
Poslije toga je bio urednik Radija Zelina, pa urednik novina “Tehnika” i novinar “Vjesnika”. Potom je uslijedio posao zamjenika urednika tjednih političkih novina “Slobodna Hrvatska” i naposljetku rad u turizmu. Tijekom radnog vijeka Vondraček je kao scenarist sudjelovao u kreiranju četiri polusatna dokumentarna filma za HTV-e s češkim temama: “Sveti Vojtĕch, prvi Europljanin”, “Samostan Emaus”, “Hrvati južne Moravske” i turistički film o Pragu.
Napisao je i nekoliko knjiga na češke teme: “Češke povjesnice – dodiri s Hrvatima”, “Turistički vodič Praga”, “Hrvati južne Moravske”, a zajedno s Marijanom Lipovcem, povjesničarom, novinarom i publicistom knjigu “Česi Zagrebu – Zagreb Česima” (tiskana dva izdanja, hrvatsko i češko u nakladi Vijeća češke nacionalne manjine grada Zagreba). Posebno dobre veze održava s Hrvatima južne Moravske koji se okupljaju u mjestu Jevišovka. Pomogao je i u dostavi ploče napravljene od kamena s otoka Brača koja se nalazi na tamošnjem Hrvatskom domu čijem je otvaranju nazočio.
Od posljednjih izbora Vondraček je predstavnik češke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji. U tome mandatu, uz redovne manjinske aktivnosti, svoj posao prije svega razumije kao širenje dobrih vibracija u hrvatsko-češkim vezama i kontaktima. Osim očuvanja češkog jezika, moravske narodne pjesme i tradicije, Vondraček se bavi istraživanjem kontakata između hrvatskog i češkog naroda. Na tom tragu je u Pragu pronašao grob Dragutina Stražimira, čije ime nosi zelinska srednja škola, a grob je prigodno obilježen. Stražimir je “otac hrvatske enologije”, autor prve knjige o vinogradarstvu u Hrvatskoj i donjozelinski župnik. Vondraček održava kontakte i organizirao je posjet delegacije Zagrebačke županije selima u južnoj Moravskoj u kojima su živjeli Hrvati i održava kontakte s njima, a pokušava realizirati i suradnju Zagrebačke s Južnočeškom županijom čije je sjedište u Češkim Budĕjovicama. Sve to čini radi što boljih odnosa i poznavanja ova dva naroda što mu je glavni životni cilj. Trenutačne aktivnosti u koje će uključiti i Hrvatsko-češko društvo je obilježavanje praške crkve posvećene svetom Norbertu u kojoj su se 1898. godine vjenčali Marie Dvořáková i Stjepan Radić. Organizirao je postavljanje prigodne spomen-ploče u predvorju ove crkve i pokušava ishoditi da neka ulica u Pragu nosi ime Marije i Stjepana Radića.
U ove aktivnosti Vondraček je uključio i hrvatsko veleposlanstvo u Pragu. Svemu tomu je prethodilo nekoliko godina istraživanja koje je rezultiralo pronalaskom crkve u kojoj se Radić vjenčao.
Vondraček je nedavno objavio i brošuru “Češki sveci” za koju kaže da nije značajna samo za češku manjinu u Hrvatskoj nego i za Hrvate, čak više za njih kako bi razumjeli kakvo je stanje s vjerom i štovanjem svetaca u Češkoj. Iako je tražio novac od Zagrebačke županije za tiskanje brošure, nije dobio ništa.
Cijeli projekt sam realizirao sam; od ideje, rada, istraživanja pa do plaćanja tiskare. Jedina pomoć bio mi je PUO Sveti Ivan Zelina i njegov ravnatelj Ivica Kukovačec koji mi je pomogao u grafičkoj pripremi brošure.
Prije nego što sam objavio brošuru “Češki sveci”, u Dubravi kod Vrbovca, u kojoj sam prije pet godina s nekoliko entuzijasta osnovao udrugu Češka beseda Zagrebačke županije, otkrili smo spomen obilježje biskupu Duhu, koji je u Hrvatsku možda stigao iz benediktinskog samostana Břevnov gdje je crkva posvećena sv. Markéti (Margareti). Bista je u Dubravi jer se to mjesto po prvi puta spominje istodobno s osnivanjem Zagrebačke biskupije, a biskup Duh je dobiva kao biskupski posjed i narod kao podložnike. Biskup Duh bio je češkog podrijetla, a u Dubravu 800 godina nakon njega naseljavaju se doseljenici iz južne Moravske. Spomen obilježje je informacija o tom događaju – kaže Vondraček.
O postavljanju obilježja Vondraček je dugo pregovarao sa svima koji su za ovu akciju bili vezani za izbor materijala, tekst na obilježju i svih ostalih detalja. Nimalo jednostavno, kaže Vondraček,
ponosan na mušku i žensku, te glazbenu sekciju Besede. Osobno je sudjelovao i u kreaciji atraktivnih južnomoravskih narodnih nošnji.
– Kao ideju za narednu veliku aktivnost predložio sam da u Dubravi organiziramo “Žetvene svečanosti” koje se u naseljima gdje ima veći broj pripadnika češke nacionalne manjine održavaju svake druge godine. Bilo bi to eventualno 2016., no za to je, osim organizacije od strane Besede i Saveza Čeha u Hrvatskoj, potrebna i podrška lokalne zajednice, općine i Županije, ali ne znam hoćemo li je dobiti.
Također sam ponosan da su počasni članovi naše udruge predsjednik Ivo Josipović, koji je to gotovo od osnivanja Besede, i pravi prijatelj češke manjine Damir Mikuljan, bivši predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije, kaža Vondraček osvrćući se i na prava nacionalnih manjina.
– Legislativno mislim da pripadnici češke manjine imaju sva prava. Možda veća na višoj razini jer je na nižim ta podrška često puta “s figom u džepu”. Dakle protokolarno službeno izvrsno, ali u provedbi – s mnogim klipovima pod nogama i sklonošću nerazumijevanju i nesuradnji.
Oficijelno je, vjerojatno, sve učinjeno, ali nesklonosti pojedinaca uvijek će biti. To je, uostalom, njihov problem ukoliko nisu neposredno vezani sa životom i aktivnostima manjina. Tada to postaje i manjinski problem i nisam siguran je li rješiv. Zato se vraćam na početak, sve te knjige (napisao sam ih sedam) upravo su na tragu nekih novih informacija, spoznaja o drugima i mislim da je to najbolji način širenja informacija o drugima. Tako se međusobno bolje upoznajemo, a time i bolje razumijemo te više toleriramo. Mislim da bi zajednica, bez obzira na kojoj razini, to trebala prepoznati i stimulirati takve projekte – kaže Vondraček čiji je šukundjed rođen u istočnoj Češkoj blizu grada Chrudima u zaseoku koji danas više ne postoji kod sela Mestec. Kao mladić 1860. godine doselio je s ocem, bratom i polusestrom u Hrvatsku.
– To je moje podrijetlo po očevoj liniji. Po majčinoj liniji sam Moravljanin iz moravskih Janovica otkud je u Hrvatsku 1900. godine stigao moj pradjed sa svojim ocem. S matičnom zemljom vezan sam višestruko. Surađujem sa ČSUZ, institucija slična Matici iseljenika Hrvatske, a svojim poznanstvima pomogao sam u realizaciji kontakata između Praga IV i zagrebačke Trešnjevke. Organizirao sam i postavljanje spomen ploče u dvorcu u gradiću Napajedla u kojem se vjenčao ban Josip Jelačić. Ovu akciju podržala je Zagrebačka županija i grad Zaprešić. Kao prevoditelj i prijevoznik ploče od bračkog kamena postavljene u Hrvatskom domu u selu Jevišovka u Moravskoj bio sam na njegovu otvaranju. Jedan sam od prvih koji je započeo suradnju s češkim, odnosno moravskim, Hrvatima koja stalno traje. Prošle godine vodio sam jednu delegaciju u Dom manjina u Pragu. Kao prevoditelj bio sam i prilikom postavljanja biste Vladimiru Prelogu, dobitniku Nobelove nagrade, na Kemijskom fakultetu u Pragu gdje je Prelog studirao. Nazočio sam i postavljanju ploče Andriji Mohorovičiću koju su postavili zagrebačko i praško Sveučilište. Osobno sam, nakon nekoliko godina istraživanja, pronašao crkvu u kojoj se vjenčao hrvatski političar Stjepan Radić koja je obilježena prigodnom pločom. Sad pokušavam nešto slično napraviti s dvorcem u kojem se je vjenčao hrvatski junak Nikola Šubić Zrinski s Čehinjom Evom iz Rožemberka, ali nisam siguran da ćemo to realizirati – kaže Vondraček ne otkrivajući razlog, ali vjerojatno je glavna zapreka nedostatak novca. Vondraček njeguje kontakte na svim razinama pa tako i s uvaženim češkim političarima, češkim veleposlanicima u Zagrebu, Rimu, Limi u Peruu…, ali i novinarima čeških medija. Novinari najtiražnijeg češkog dnevnog lista “Mlada fronta dnes” su tijekom Domovinskog rata s Vondračekom radili razgovor izravno na bojišnici. Svi ti kontakti Vondračeku služe za stvaranje mosta prijateljstva i suradnje između dva naroda Čeha i Hrvata.
– Živim u krasnom gradiću Svetom Ivanu Zelini u prekrasnoj prirodi i na apsolutno čistom zraku. Kao pripadnik češke nacionalne manjine nikada nisam imao značajne probleme, osim s onima koji druge doživljavaju s podsmijehom i omalovažavanjem. Oduvijek sam bio stava da je to, u biti, njihov a ne moj problem. Djecu učim toleranciji; nacionalnoj, kulturološkoj i svakoj drugoj. Usađujem im ljubav prema domovini Hrvatskoj, ali i prema Češkoj. Želim da budu hrvatski domoljubi svjesni svojih čeških korijena, baš kao i ja – kaže Franjo Vodnraček.


Prikupljanje kolačića (en. Cookies)

Kolačići i pasivno prikupljanje podataka - proširene informacije o kolačićima

Web stranice www.nacionalnemanjine.hr koristite kolačiće i slične tehnologije kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje web stranice te poboljšalo iskustvo korisnika. Ovaj dokument pruža detaljne informacije o uporabi kolačića i sličnih tehnologija, metodama upravljanja kolačićima, te kako se koriste unutar web stranice www.nacionalnemanjine.hr

Definicija

Kolačići (en. Cookies) su tekstualne datoteke (slova i/ili brojevi) koji sadrže skupine podataka pohranjenih na računalima ili mobilnim uređajima svaki put kad posjetite web stranicu putem preglednika. U svakom sljedećem posjetu preglednik šalje ove kolačiće web stranici koja ih je kreirala ili na drugu web stranicu. Kolačići omogućuju web stranicama pohranu određenih podataka kako bi se omogućilo jednostavnije i brže pregledavanje web stranica.

Kolačići se koriste za različite svrhe i imaju različite karakteristike.

Vrste kolačića

www.nacionalnemanjine.hr ne koristi kolačiće na svojim web stranicama u komercijalne ili marketinške svrhe.

Web stranice www.nacionalnemanjine.hr koriste sljedeće kategorije kolačića:

Tip kolačića Svrha
Kolačići nastali pregledavanjem web stranice (en. session i browsing cookies) Ovi kolačići su potrebni za ispravno funkcioniranje web stranice i za korištenje usluga sadržanih na istoj. U njihovoj odsutnosti, web stranice ili neki od njezinih dijelova možda neće raditi ispravno. Stoga se ovi kolačići uvijek koriste bez obzira na korisničke postavke. Ova kategorija kolačića se uvijek šalje iz naše domene.

Korisnici mogu izbrisati ove kolačiće pomoću svoje funkcije preglednika.

Servis Opis Primjer Linkovi
Kolačići sesije Nužan za korisničko pregledavanje PH_HPXY_CHECK
Stalni kolačići Nužan za prikazivanje podsjetnika o privatnosti gdpr-cookie-compliance
Tip kolačića Svrha
Analitički kolačići Ovi kolačići se koriste za prikupljanje podataka o korištenju web stranice, primjerice, stranice koje češće posjećujete. Oni ne pohranjuju osobne podatke korisnika, ali prikupljaju agregirane i anonimne podatke. Ovi kolačići su poslani iz naše domene ili iz domena treće strane.
Servis Opis Primjer Linkovi
Google Analytics Snimanje informacije o tome kako posjetitelji koriste naše web stranice, pojedinosti o posjetima našim web stranicama, odnosno podrijetlo posjetitelja.  _ga, _gat, _gid google.com/policies/privacy/

http://www.google.hr/intl/ hr/policies/technologies /cookies/

http://www.google.hr/intl/ hr/policies/technologies/ managing/

developers.google.com

Tip kolačića Svrha
Kolačići za integraciju funkcionalnosti trećih strana Ovi kolačići koriste se za korištenje funkcionalnosti web stranice (npr. ikone društvenih mreža za dijeljenje sadržaja ili za korištenje usluga koje pruža treća strana).

Napomena: kolačići trećih osoba mogu promijeniti ime i povećati ili smanjiti broj u bilo koje vrijeme i bez prethodne najave od treće strane.

Pristanak Internet korisnika

Pružanje podataka od strane korisnika je izbor.

Korisnik uvijek ima mogućnost povući pristanak klikom na postavke u lijevom donjem dijelu stranice.

Korisnici mogu postaviti svoj preglednik da javi upozorenje o prisutnosti kolačića i odlučiti žele li ih prihvatiti ili odbiti. Štoviše, korisnik može obrisati kolačiće kroz funkcije dostupne u svakom Internet pregledniku.

Detaljni opisi kontrola kolačića za pojedine preglednike:

Chrome: https://support.google.com/chrome/answer/95647?hl=hr
Firefox: https://support.mozilla.org/hr/kb/Uklju%C4%8Divanje%20i%20 isklju%C4%8Divanje%20kola%C4%8Di%C4%87a
Internet Explorer: http://windows.microsoft.com/hr-HR/internet-explorer/delete-manage-cookies#ie=ie-11
Opera: http://help.opera.com/Windows/10.00/en/cookies.html
Safari: https://support.apple.com/hr-hr/HT201265