ZNAČAJNE ŽENE IZ REDOVA NACIONALNIH MANJINA U HRVATSKOJ VERA DAJHT-KRALJ
VERA DAJHT-KRALJ NAJZNAČAJNIJA HRVATSKA KIPARICA
Najznačajnija hrvatska kiparica druge polovine 20. stoljeća, dobitnica brojnih nagrada i priznanja, organizatorica i sudionica brojnih umjetničkih simpozija i likovnih kolonija, vlastiti atelje u Ilici 110 u Zagrebu otvorila je 1956. godine i u njemu radila do kraja svog radnog i životnog vijeka. Jedna je Vera Dajht-Kralj.
Cjelokupna umjetnička ostavština upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, u listu preventivno zaštićenih dobara. Vrijedan projekt koji se provodi u okviru Živog Ateljea DK i u kojem sudjeluje tim stručnjaka i studenata povijesti umjetnosti, muzeologije i restauracije, ima jedan cilj: sačuvati ostavštinu Vere Dajht-Kralj od propadanja i učiniti je vidljivom i trajno dostupnom široj publici.
Vera Dajht Kralj životnu prolaznost i vlastito islustvo i impresije iskazuje kiparskim stvaralaštvom u terakoti ili emajliranom bakru i metalu. Skulpture su joj intenzivno obojene u nadrealističkom koloritu. Nazivi djela su Kuća, Ljubavnici, Čarobna frula, Obiteljski horoskop, Pozdrav mornaru, Na prozoru, Sanjarenje, Trodimenzionalna lirika.
„Verino umjetničko djelo prešlo je granice židovske zajednice. Bila je aktivna u likovnom životu ove zemlje. Njezine radove sam zaista cijenio i volio. Neću zaboraviti posljednju njezinu izložbu, koju je priredila u svom ateljeu, u jednom intimnijem društvu. Tada sam vidio svu raznovrsnost njezina likovnog opusa: skulpture, slike, nakit, sve ono čemu je posvetila svoj život“, prisjetio se povodom njezine smrti prof. dr. Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb.
Akademik Tonko Maroević kazao je kako se djela Vere Dajht Kralj izdvajaju po „svojoj slobodi, raznolikosti, lirskoj zasanjanosti, po erotizmu“. „Njezina djela nisu nikad bila puka formalna istraživanja, nego zapravo djelovanje među ljudima i za ljude. Tome, naravno, pripada i njezin nakit, njezina djela primjenjene umjetnosti. Kroz pola stoljeća djelovanja ostvarila je jedan opus, ali i različite cikluse, uvijek pokazujući želju za nekim snovitim svijetom, svijetom pomorstva, mornara, Vasca da Game”, rekao je Maroević.
Vera (Deucht) Dajht-Kralj rođena je 11. prosinca 1928. u Zagrebu u židovskoj obitelji koja se prije 200 godina nastanila u Hrvatskoj došavši iz Mađarske. Prabaka, s majčine strane, Dajht-Kralj rodila se u slavnoj židovskoj obitelji Schwartz iz koje potječu brojni zagrebački uglednici poput skladatelja, dirigenta i dugogodišnjeg profesora Hrvatskog glazbenog zavoda Antuna Schwartza. Djed, s očeve strane obitelji, Dajht-Kralj je bio trgovac, kao i njezin otac koji je nakon mature na zagrebačkoj Trgovačkoj akademiji završio tehničku školu u Njemačkoj. Otac joj je po povratku u Zagreb naslijedio trgovinu od svojega oca, a poslije je sam otvorio veliku ciglanu u Dugom Selu. Verin otac bio je blizak prijatelj dr. Aleksandra Lichta s kojim je zajedno osnovao cionističku organizaciju u Zagrebu.
Nezadovoljan što kajkavci njegovo izvorno prezime Deucht nikako nisu uspijevali točno izgovoriti, otac je odlučio fonetizirati prezime i otad se cijela obitelj počela potpisivati Dajht. Zbog mudrosti njezina oca, tijekom Drugog svjetskog rata i Holokausta, Dajht-Kralj se s obitelji 1941. godine uspjela iz Zagreba prebaciti u talijansku okupacijsku zonu u Crikvenici. Cijela obitelj Dajht je ipak bila prebačena u logor Kraljevica. Srećom svi su preživjeli, te su ih nakon kapitulacije Italije partizani prebacili na oslobođeni teritorij preko Vratnika u Liku.
Vera Dajht-Kralj diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod Frane Kršinića i Antuna Augustinčića. Godine 1953. završila je postdiplomski studij na pariškoj Académie des Beaux-Arts. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) od 1955. Bila je dugogodišnja predsjednica odbora Galerije „Milan i Ivo Steiner“ u Židovskoj općini Zagreb. Izlagala je na više od osamdeset samostalnih i grupnih izložbi u domovini i inozemstvu. Izradila je deset spomenika, predložila je idejna rješenja za dvadeset skulptura smještenih na javnim površinama diljem Zagreba. Njezina, možda javnosti i najpoznatija, skulptura „Prozor“ je 1991. godine prihvaćena kao idejno rješenje i postavljena je u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu. Skulptura simbolizira ‘noćne dame’ koje su čekale mušterije na svojim prozorima u toj ulici.
U srcu umjetnosti Parizu prvi puta izlaže 1952. u Musee Municipal d’Art Moderne. Potom izlaže na više od 70 skupnih i samostalnih izložbi u zemlji i svijetu (Padova, Ferrara, Rimini, Napulj, Limoges, Mannheim, Faenza, Kairo, Atena, Cape Town). Među spomeničkim rješenjima i natječajima za skulpture u javnim prostorima, najpoznatija ostvarenja su spomenik u Oborovu i “Prozor” u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu. Preminula je 2014. u 86. godini u Zagrebu.
Digitalizacija umjetničke zbirke Vere Dajht-Kralj ima za cilj popisati, fotografirati i pohraniti zbirku jedne od najznačajnijih hrvatskih kiparica, te javnosti omogućiti uvid u njen bogat opus koji se sastoji od skulptura, nakita, slikarstva, grafike, arhitektonskih ostvarenja i nacrta. Udruga Živi Atelje DK bavi se zaštitom i promocijom umjetničkog nasljeđa akademske kiparice Vere Dajht-Kralj čiji je atelje središte njihovih kreativnih aktivnosti.