VATROMET BOJA I SIMBOLA NACIONALNIH PISANICA

Otvorenje izložbe pisanica nacionalnih manjina Grada Zagreba i Zagrebačke županije “Tradicija koja nas spaja”, postavljene u Maloj galeriji Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec, pokazalo je raskoš etno-duhovnog stvaralaštva deset nacionalnih manjina. Izložene su pisanice albanske, češke, mađarske, slovenske, makedonske, poljske, rusinske, ruske, slovačke i ukrajinske manjine. Iako su boje i motivi na pisanicama različiti, simbol im je zajednički – ponovno rođenje te uskrsnuće Isusa Krista.
Uz pisanice su vezani i različiti tradicijski običaji. Poljaci, primjerice, pisanicama posvećuju mnogo pozornosti, bojanje jaja je za njih poseban ritual. Kuhaju jaja s raznovrsnim biljkama, a motive na njima oslikavaju urezivanjem ili struganjem kore. Poljska uskrsna košarica je vrlo bogata jer osim pisanica na blagoslov nose janje, kruh, sol, šunku, hren, maslac, sir, kolače i grančice vrbe. Makedonci bojaju jaja u crveno već na Veliki četvrtak, a vjeruju u njihovu magičnu moć ako su obojana prije izlaska sunca. Slovenci su odani etno motivima na pisanicama, a bojaju ih lukom i zeljem…. Ukrajinci pisanice ukrašavaju sitnim geometrijskim tijelima i crtežima životinja i biljaka. Slovaci se igraju voskom, batik tehnikom – voskom nacrtaju simbole, a potom jaja stavljaju u crvenu boju. Ispod voska, koji nakon bojanja skinu, ostaju simboli, a jaja nakon toga opletu žicom. Rusinske pisanice su razigrane bojama i nijansama dobivenim iz ljuske crvenog luka ili lišća, a motivi na njima su duhovni te biljni i životinjski svijet. Najstarija tehnika izrade pisanica u Mađarskoj je bojanje biljnom bojom i urezivanje motiva oštrim predmetom, a pisanice se razlikuju u svakom dijelu te zemlje. Slično kao i Slovaci, Mađari ukrašavaju pisanice voskom koji nakon bojanja skidaju, a jaja premazuju kožom od slanine čime dobivaju sjaj. Ruske pisanice su posebno cijenjene kao tradicijski suvenir, a svjetsku slavu su stekle zahvaljujući Fabergeovim zlatnim pisanicama izrađenim potkraj 19. i početkom 20. stoljeća za ruske careve. Česi ukrašavaju pisanice voskom, poput njihovih susjeda Slovaka i Mađara, te umotavaju u biljke i kuhaju u ljusci luka, ili cikli i šafranu. A Albanci jaja umataju u listove biljaka i bojaju ih lukom i ostalim prirodnim bojama.
Brojna publika, koju je na otvaranju izložbe pozdravila Sanja Prijatelj, ravnateljica PUO Vrbovec, bila je oduševljena izlošcima. U ime Grada Vrbovca na izložbi je nazočio Stjepan Grošanić, zamjenik gradonačelnika, a manjine Grada Zagreba predstavljao je Zoltan Balaž Piri, tajnik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika mađarske nacionalne manjine RH i predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba. Manjine Zagrebačke županije predstavljao je Imbro Berkeš, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije. Za zabavni dio večeri pobrinuli su se članovi KUD-a Češka beseda koji su održali bogat kulturno-umjetnički program i oduševili publiku češkim pjesmama.
Izložbu, koja ostaje otvorena do 27. ožujka 2016., uz potporu Zagrebačke županije i Grada Vrbovca, su organizirali
PUO Vrbovec u suradnji s Koordinacijom vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba i Koordinacijom vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije.