U PALAČI HAZU ODRŽANA SVEČANOST PROGLAŠENJA POČASNIM GRAĐANINOM PRIŠTINE AKADEMIKA ANDRIJE MUTNJAKOVIĆA
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ponedjeljak 7. studenog održana je svečanost proglašenja akademika Andrije Mutnjakovića počasnim građaninom Prištine u kojoj je projektirao zgradu Nacionalne knjižnice Kosova „Pjetër Bogdani“. Prištinski gradonačelnik Përparim Rama tom je prilikom akademiku Mutnjakoviću uručio ključ Grada Prištine i istaknuo važnost koju njegova zgrada ima za identitet Republike Kosovo i njenog glavnog grada. -Mi u Prištini volimo svoju Nacionalnu knjižnicu. Ona je najznačajnija znamenitost našeg grada, ona nam daje osjećaj identiteta, ponosa i časti – kazao je Rama koji se prisjetio vremena svog djetinjstva kada je svjedočio izgradnji Nacionalne knjižnice, dovršene 1982., a svoju fascinaciju njome smatra jednim od razloga što je i sam postao arhitekt. Rama je spomenuo i simboliku koja se pridavala arhitektonskim elementima Knjižnice – bijele kupole uspoređivane su s tradicionalnim kapama kosovskih Albanaca, a oplata u obliku metalne rešetke s represijom kojoj su bili izloženi u doba Jugoslavije. Pojasnio je da su kupole kao element bizantskog i islamskog stila zapravo preuzete iz džamija i pravoslavnih crkava na Kosovu.
Veleposlanik Republike Kosovo u Republici Hrvatskoj Martin Berishaj kazao je da je dan dodjele ključeva Grada Prištine akademiku Mutnjakoviću praznik za sve građane Prištine i za cijelu državu Kosovo. -Iznimno smo sretni jer nismo sami u očuvanju i promicanju identiteta i baštine Kosova i zahvalni smo hrvatskoj državi što nam u tome pomaže – rekao je Berishaj.
Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt prisjetio se svojih veza s Kosovom i tamošnjim arhitektima te istaknuo zasluge akademika Mutnjakovića za hrvatsku arhitekturu, kao i za promicanje hrvatske arhitektonske baštine u svojim knjigama. Zahvaljujući se na dodijeljenoj časti počasnog građanina Prištine, akademik Mutnjaković je kazao da je tijekom 13 godina rada na Nacionalnoj knjižnici Kosova ondje proveo barem po mjesec dana.
-Projekt se ni u jednom segmentu nije izmijenio, kako je zamišljen tako je i izgrađen, što se rijetko događa. Drago mi je što je puk prihvatio Knjižnicu kao svoju svojinu, kao dio svog identiteta- rekao je akademik Mutnjaković zahvalivši se čelnicima prištinske knjižnice koji su mu prije pola stoljeća povjerili izgradnju nove zgrade.
Na svečanosti su među ostalim bili i predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Grada Zagreba Gzim Redžepi i mnogi drugi zagrebački Albanci.
Akademik Andrija Mutnjaković, arhitekt i teoretičar arhitekture, rođen je u Osijeku 29. studenog 1929. Diplomirao je 1954. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu te se od 1957. do 1960. školovao na Državnoj majstorskoj radionici za arhitekturu Drage Iblera. Redoviti član HAZU je od 2004., a od 2011. voditelj je Hrvatskog muzeja arhitekture. Bavi se projektiranjem, teorijskim i povijesnim istraživanjima, te scenografijom i filmom. Među realiziranim zgradama ističu se Nacionalna i sveučilišna knjižnica Kosova u Prištini (1971.–1982., danas Nacionalna knjižnica Kosova „Pjetër Bogdani“ te Kazalište Trešnja (1964.–1999.) i Gimnazija Lucijana Vranjanina u Zagrebu (1990.). U arhitektonskim i urbanističkim projekatima primjenjuje rezultate teorijskih istraživanja, kroz tekstove koji ga na domaćoj sceni obilježavaju kao jednog od najznačajnijih povjesničara arhitekture ne samo ovih prostora već šire. Arhitektura i rješenja problema vezani su uz arhitektonske projekte koje dijeli na uz sve one poznate arhitektonske tipologije dodatno na vernakularnu, bioničku, topološku, dinamičku, kinetičku i lebdeću. Objavio je više knjiga s područja arhitekture (Endemska arhitektura, 1987; Tercijarni grad, 1988.; Kinetic Architecture, 2021.) i povijesti arhitekture (Ranorenesansni grad, 1991; Sretan grad, 1993; Arhitekt Lucijan Vranjanin, 2003; Arhitektonika pape Siksta V., 2010.; Arhitektonika Jurja Dalmatinca, 2016., te Imperator Diocletianus Dalmata: veliki rimski graditelj, 2020.).
