U MUZEJU GRADA ZAGREBA OTVORENA IZLOŽBA ČESI ZAGREBU – ZAGREB ČESIMA
Nakon što je 2009. u izdanju Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba objavljena knjiga autora Marijana Lipovca i Franje Vondračeka pod nazivom Česi Zagrebu – Zagreb Česima, sa sveobuhvatnim prikazom djelovanja istaknutih zagrebačkih Čeha i njihova doprinosa razvoju Zagreba, 18. lipnja otvorena je istoimena izložba u Muzeju grada Zagreba kojom se svekolikoj javnosti predstavlja doprinos koji su Česi i osobe češkog porijekla dale glavnom gradu Hrvatske. Izložba je sastavljena od šezdesetak kratkih životopisa smještenih u stalni postav Muzeja koji kronološki prikazuje povijest Zagreba, čime se vrlo efektno skreće pozornost na činjenicu koliko su Česi ukorijenjeni u nju i koliko su njen neizostavni dio. Autor tekstova bio je Marijan Lipovac, uz Gorana Arčabića i Maju Arčabić jedan od autora izložbe koja se može razgledati sve do 1. ožujka 2026.
Svečanost otvorenja izložbe Česi Zagrebu – Zagreb Česima započeta je hrvatskom i češkom himnom koje je izveo Limeni kvintet Vojne glazbe Olomouc koji se zatekao u Zagrebu gdje je navečer istog dana održao koncert u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Izložbu je otvorio češki veleposlanik u Hrvatskoj Milan Hovorka koji je u svom govoru prijateljstvo i bogate odnose između Hrvatske i Češke.
Ravnateljica Muzeja grada Zagreba dr. Aleksandra Berberih Slana kazala je da je ovo prva izložba posvećena nekoj nacionalnoj manjini, a plan je da se ciklus otvoren izložbom o Česima nastavi i dalje. Povod da se organizira ova izložba bila je 150. godišnjica osnutka i neprekidnog djelovanja Češke besede Zagreb, o čemu je opširnije govorio predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba Juraj Bahnik, istaknuvši da je govor na osnutku Besede 1874. i to na češkom jeziku održao tada vodeći hrvatski književnik August Šenoa koji je također bio češkog porijekla. Nazočne na otvorenju izložbe obavijestio je o današnjoj organizaciji češke manjine u Zagrebu i Hrvatskoj.
Koncept izložbe objasnio je Goran Arčabić kazavši da se ona razvijala na tragu postojećih istraživanja o osobama češkog podrijetla koje su imale istaknutu ulogu u povijesti Zagreba od srednjeg vijeka do danas, pri čemu kriterij za prezentiranje pojedinih ličnosti i njihovih doprinosa nije bila nacionalnost, već zavičajnost pa je stoga na izložbi zastupljeno i nekoliko osoba iz čeških zemalja koje nisu bili etnički Česi, već Nijemci ili Židovi. „Izložba razotkriva do sad nenamjerno pomalo skriven povijesni sloj u stalnom postavu našeg muzeja. Također, naglašavamo poznatu činjenicu da su multietičnost i migracije, inheretni čitavom srednjoeruopskom prostoru, bili zapravo ključna prednost i katalizator razvoja“, rekao je Arčabić. Pojasnio je i da se na plakatu izložbe nalazi fotografija nekadašnje Kuće Feller (danas Europski dom) na uglu Trga bana Jelačića i Jurišićeve ulice koju je projektirao Čeh Vjekoslav Bastl, a u kojoj je svoju Slavensku knjižaru imala Čehinja Marija Radić, supruga Stjepana Radića.
Marijan Lipovac u svom je govoru spomenuo velik dio osoba obuhvaćenih izložbom, među kojima su prvi zagrebački biskup Duh kojim počinje pisana povijest grada Zagreba, ali i povijest češke nazočnosti u njemu, tiskar prvih hrvatskih novina Antun Jandera, graditelj Bartol Felbinger, hrvatska banica Sofija Jelačić, urbanist Rupert Melkus koji je uz ostalo projektirao groblje Mirogoj i park Zrinjevac, arhitekti Vjekoslav Bastl i Lav Kalda, skladatelj Fran Lhotka, violinist Vaclav Huml, dirigent Milan Sachs, prvi profesori zagrebačkog sveučilišta od kojih je najistaknutiji kemičar Gustav Janeček, ujedno osnivač hrvatske farmaceutske industrije, prvi proizvođač pelinkovca Franjo Pokorny, književnici Vjenceslav Novak i Milutin Cihlar Nehajev, glumica Marija Ružička Strozzi, kiparica Mila Wod, povjesničar Jaroslav Šidak, biskup Daruvarčanin Josip Salač, konstruktor prvog hrvatskog računala Branko Souček te svestrani likovni umjetnik Zlatko Bourek.
„Dvije su osnovne poruke ove izložbe i osnovni dojmovi ili zaključci s kojima bi posjetitelji trebali izaći iz ovog muzeja: prvi je da grad Zagreb i njegovi Česi koračaju zajedno ruku pod ruku doslovno od samih početaka pisane povijesti Zagreba pa sve do danas. Druga je da su Česi u gotovo svim područjima života imali važnu ulogu, a vrlo često i pionirsku ulogu, tako da bi bez njih zagrebačka povijest u najmanju ruku bila drugačija. Iako Česi nikad nisu u Zagrebu bili mnogobrojni, ali kao i kod nekih drugih manjina, poput Židova, njihov je značaj u društvenom životu daleko premašivao brojnost. No neki su nedovoljno poznati ili pali u zaborav pa vjerujem da ćemo ovom izložbom neke od poznatih zagrebačkih Čeha iznijeti na svjetla pozornice, a možda dobijemo i još neku „češku“ ulicu u Zagrebu, kao što su Masarykova i Praška u samom središtu Zagreba. A budući da i danas u Zagrebu žive Česi, njih oko 800, a ima slučajeva i da se doseljavaju iz Češke, možda u budućnosti dobijemo novog i Boureka i Janečeka, i Bastla i Kaldu i Lhotku… o kojima će onda biti riječi na nekim novim izložbama“, kazao je Lipovac.
