PUTOVANJE KROZ POVIJEST ALBANACA U VENECIJI

Vijeće albanske nacionalne manjine Grada Zagreba od 6.-7. svibnja 2017. organiziralo je studijsko putovanje u Veneciji pod nazivom „Albanski tragovi u Veneciji u XIV.-XVI stoljeću”. Grupa se sastojala od zastupnice u Hrvatskom saboru Ermine Lekaj Prljaskaj, predsjednika Vijeća albanske nacionalne manjine Grada Zagreba Šuip Ziberi, član Vijeća i albanski branitelj u Domovinskom ratu Hrvatske Tom Kačinari, predstavnici albanskih udruga Zagreba: Udruga albanskih žena “Drita” Klub albanskih žena “Kraljica Teuta”, udruge „Hasi” , “ Mergimtari”, zajednica Albanaca Pule, nastavnica albanskog jezika Pule i Zagrebačke županije, albanskih intelektualaca, mladih Albanaca, potpredsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba Raško Ivanov, predstavnica poljske manjine Zagreba, Valentyna Lončarić, tajnica predstavnika talijanske manjine Željka Kožić, te ekipa HRT-e.

Ovo putovanje 6. svibnja se podudara s danom rođenja našeg junaka Gjergj Kastriota Skanderbega. Prvi albanski trag u Veneciji smo vidjeli tijekom posjeta Crkve sv. Sebastijana gdje se nalazi freska „Trionfo di Mardocheo” za koju su talijanski istraživači ranije mislili da je posvećena vojniku po imenu Sebastijan koji je ratovao protiv Dioklecijana u obrani vjere. Za vrijeme obnove, zahvaljujući prof. Luciji Nadin otkriveno je da je taj lik albanski nacionalni heroj Skanderbeg. Slika Paola Caliarija-Veronezija pokazuje albansku zastavu i našeg legendarnog junaka Skanderbega. U ovoj crkvi služio je kao svećenik i sin jedne skadarske žene.

Uzbudljiv je bio sastanak s venecijanskom istraživačicom, albanologinjom, profesoricom Lucijom Nardin na Trgu Campo Santo Stefano, gdje je govorila oko sat vremena i upoznala nas s albanskim tragovima u Veneciji u XIV.-XVI. Stoljeću. Govorila je o integraciji Albanaca koji su došli nakon opsade Skadra 1474., i kao obrtnici bavili se prerađivanjem vune, svile, drva, željeza, stakla. Bilo je među njima kipara poput Kamze, mnogih svećenika koji su služili u prigradskim crkvama kao Marin Barleti itd. Posjetili smo Crkvu sv. Stjepana, gdje su Albanci držali misu, u crkvi se nalazi i kopija portreta Gospe od Skadra. Profesorica Nardin govorila je o Skadrskom statutu kao simbolu slobode i civilizacije koje su imali Albanci prije osmanlijskog osvajanja. Vrlo je cijenjen ovaj važan Statut koji počinje s riječi „sloboda” i govori o emancipaciji žena, koja se rijetko može naći u mnogim drugim narodima i pojavljue se u prvoj polovici XIV. stoljeća. Profesorica Nardin pokazala nam je „Scuola degli Albanesi” – Škola Albanaca, koja je ustvari bila zgrada jedne albanske udruge, u sklopu toga je osnovana albanska škola, gdje su učili djecu albanski jezik i kulturu, a danas postoji na pročelju ove škole umjetnički trag.

Zatim nam je profesorica Nardin pokazala u Veneciji ulice s nazivima „Calle dei Albanesi” oznake koje su izrađene u čast Albanaca koji su živjeli u XIV- XVI. stoljećima u tim mjestima. Ostale albanske tragove otkrila je prof. Nardin, koju je predsjednik Albanije odlikovao redom časti „Skanderbeg ”, a to su; Palazzo Ducale, Sala del Maggior Consiglio, soffito-Palazzo Ducale, na plafonu glavne dvorane nalazi se slika Veronezija pod nazivom „Difesa di Scutari„ koja prikazuje dužda Loredana koji spašava skadarsku ženu u bijegu od Osmanlija tijekom opsade Skadra. Jedan od ostalih tragova je i fasada zgrade u Veneciji koju je ondašnja Venecija darovala našem nacionalnom heroju Skanderbegu kao znak zahvalnosti za obrambeni rat koji je vodio protiv osmanskih osvajača.

Poseban doprinos za organiziranje susreta s prof. Lucijom Nardin je dala aktivistica, Erida Cela Perlala, učiteljica i predstavnica udruge „Acqua-sport” iz Montegrotto, Padova, Italija. Na susretu su bili prisutni i predstavnici albanskih udruga Portogruaro, Lecce, Milana i drugih gradova Italije.

Profesorici Nardin i Eridi Celi predsjednik Vijeća Šuip Ziberi i tajnica Melita Orešković su dodijeli zahvalnice i darovali knjigu prof. dr. Aleksandara Stipčevića „Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa”. Sve sudionike pozdravila je zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj, a Emira Kadia Parruca pjevala je pjesmu „Lijepa moja Arberi” uz pratnju velikog zbora sudionika Albanaca iz Hrvatske i Italije na Trgu Campo Santo Stefano u Veneciji, na istom mjestu gdje su se okupljali Albanci prije 500 godina.