Sjećanje na žrtve Holokausta naš je cilj i prioritet, revizioniste koji potiču podjele ukloniti iz javnog prostora
U povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je obveza Hrvatske, koja predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust, borba protiv govora mržnje, antisemitizma i iskrivljavanja istine o Holokaustu. Visoka državna izaslanstva položila su vijence na Gradskom groblju Mirogoj.
“Prisjećamo se žrtava Holokausta čiji su životi oduzeti uime ideologije koja je ostavila duboku ranu na tlu Europe”, napisao je Plenković na Twitteru.
Podsjetio je kako je obveza Hrvatske, osobito u kontekstu predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust u 2023. godini, ustrajati u borbi protiv govora mržnje, antisemitizma i iskrivljavanja istine o Holokaustu.
Vijenci za žrtve Holokausta
Visoka državna izaslanstva položila su vijence ispred skulpture “Mojsije” na Gradskom groblju Mirogoj.
Vijenac je položila i izaslanica premijera i potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
“Svima nama ovdje okupljenima cilj je i treba biti, kao i prioritet, da očuvamo sjećanje, da se sjetimo svih stradalih te da ne dozvolimo da nas ove teme dijele u društvu”, kazala je novinarima Šimpraga.
Dodala je i da treba voditi računa o mladima koji kroz svoje obrazovanje trebaju stjecati iskustva i trebaju znati što se dogodilo.
Podsjetila je da je Vlada uoči presjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) 2023. usvojila tri radne definicije te da će u narednom periodu imati “određene sastanke” oko jedinstvene kolone sjećanja uoči obilježavanja Jasenovca kao i da će nastaviti razgovore oko zabrane pozdrava “Za dom spremni” (ZDS).
Građani svjesni stradanja
“Možda su oni koji imaju neke disonantne tonove ponekad glasniji, rekla bih da su naši građani većinski svjesniji stradanja koja su se dogodila u Drugom svjetskom ratu i patnji koje su prošli Židovi kao narod, ali i svi drugi koji su stradali. Mislim da kroz naš obrazovni sustav i sve druge kanale dijeljenja informacija puno više i češće čujete priču o tim događajima”, naglasila je ministrica Obuljen Koržinek.
Svi, kaže, moramo afirmirati takva svjedočanstva i uklanjati iz javnog prostora revizioniste koji potiču podjele na tako bolnim temama.
Vezano uz povratak židovske imovine rekla je kako se time kontinuiramo bave vlade od 90-tih godina prošlog stoljeća i da je velik broj što se tiče nekretnina vraćen onima koji su to potraživali.
Aktualna tema je i naš rad na istraživanju provenijencije umjetnina koja je dugo bila zanemarena ne samo u Hrvatskoj, ne samo u muzejskoj zajednici, nego i u mnogim državama i formirali smo tim stručnjaka koji će raditi na toj temi.
To su procesi koje su prošle sve države, neki predmeti i neki objekti će se vraćati, neki će se označavati, ako u zbirkama ili stalnom postavu da se zna koje je porijeklo, kome su oduzeti. I to je još jedan doprinos kulturi sjećanja i da na takav način podsjetimo sve one koji posjećuju muzejske ustanove da je dio te imovine oduzet onima koji su stradali poput žrtava koje komemoriramo na Mirogoju.
Mnoga židovska groblja su mapirana i uključena u međunarodni projekt označavanja
Upitana o zapuštenim židovskim grobljima, Koržinek je rekla kako tu postoji nekoliko nadležnosti i da je u suradnji s predstavnicima nekoliko židovskih zajednica su ina mapirana i uključili smo se u međunarodni projekt njihova označavanja.
Posebno je osjetljiva situacija kada nema nasljednika, a zakoni propisuju da se poslije nekog vremena ako se nitko ne brine o nekom grobu da se može prepustiti nekome drugome. To je jako osjetljivo pitanje i ta groblja treba čuvati kako memorijalnu baštinu, rekla je Obuljen Koržinek.
Izvor: Hina / Vlada