NACIONALNE MANJINE NISU DOVOLJNO ZASTUPLJENE U MEDIJIMA, A POVEĆANA JE I NESNOŠLJIVOST PREMA NJIMA

Savjet za nacionalne manjine RH održao je 27. lipnja 85. sjednicu na čijem je dnevnom redu bilo; izvješće Hrvatske radiotelevizije o proizvedenim programima namijenjenim informiranju pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj u 2018. godini, porast atmosfere nesnošljivosti i pojave ertnocentrizma u hrvatskom društvu, prijedlog Odluke o raspodjeli sredstava za programe stvaranja materijalnih pretpostavki za ostvarivanje kutlurne autonomije romske nacionalne manjine, te preimenovanje sredstava za neke od udruga i ustanova nacionalnih manjina.

Predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer je izjavio da je izvješće HRT-e realno, ali ga Savjet ne može prihvatiti.

-Prošle godine bili smo zastupljeni sa 0,69 posto u četiri programa HRT-e, a ove godine smo napredovali na 1,06. Nacionalne manjine bile su 2012. zastupljene s 4,3 gledanosti te smo tijekom sedam godina pali na 1,06 posto – kazao je Tolnauer i istaknuo da se srozala i kvaliteta jedine emisije o nacionalnim manjinama na HTV-e, te da općenito novinari koji dolaze na događanja vezana za nacionalne manjine nisu upućeni u tematiku i djelovanje nacionalnih manjina.

– Zastupljenost nacionalnih manjina je nedovoljna na HTV-e, a u emisijama se daje prostor likovima koji rehabilitiraju nešto što je nemoguće rehabilitirati. Osobno ne mogu slušati o tome kako je Jasenovac bio šetalište kad mi je tamo veliki dio obitelji ubijen – kazao je Tolnauer te naglasio kako medijski nije bio popraćen ni seminar Mediji i nacionalne manjine održan u Opatiji.

Nakon izvješća uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali članovi Savjeta i neki od manjinskih saborskih zastupnika. Za riječ se javio i Bruno Kovačević, glavni urednik HRT, koji je naglasio da se u toj kući trenutačno mali broj ljudi bavi tematikom nacionalnih manjina, ali da će se do kraja godine njihov broj povećati te da će biti promijenjen termin emisije Prizma, a o manjinama će se govoriti i o drugim emisijama.

Na sjednici je Tolnauer objavio priopćenje Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske o porastu atmosfere nesnošljivosti i etnocentrizma u hrvatskom društvu. Priopćenje prenosimo u cijelosti, a potpisao ga je Aleksandar Tolnauer.

“U skladu sa zadaćom osiguranja, ostvarivanja i zaštite prava i sloboda nacionalnih manjina, a u duhu razumijevanja i uvažavanja etničke, multikulturalne i konfesionalne raznolikosti, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, kao i Deklaraciji o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Republici Hrvatskoj od 14. svibnja 2015., te Priopćenja Savjeta za nacionalne manjine o porastu atmosfere opće nesnošljivosti u hrvatskom društvu i pojavama etnocentrizma od 24. veljače 2016., Savjet za nacionalne manjine upozorava na slijedeće:

Unatoč naporima Vlade Republike Hrvatske u suzbijanju različitih oblika diskriminacije, svakodnevno svjedočimo pojavama porasta atmosfere nesnošljivosti, govora mržnje, netolerancije, nasilja te etnocentrizma u našem društvu. Tome nažalost u mnogome doprinose mediji koji u svojim programima u vrijednosnim raspravama daju veliki prostor upornim i ustrajnim promicateljima negiranja povijesnih činjenica iz naše daljnje i bližnje prošlosti u permanentnim pokušajima rehabilitacije Nezavisne Države Hrvatske, negirajući njen zločinački i kvislinški karakter, čime provode beskrupulozni, neznanstveni povijesni revizionizam koji izravno šteti ugledu Republike Hrvatske.

Posebno zabrinjava porast javnih okupljanja i uličnih akcija kojima se poziva na progon određenih etničkih i ideoloških skupina i oduzimanje njihovih Ustavom, zakonima i međunarodnim konvenci­jama zagarantiranih prava. Osim zakonom zabranjene retorike skandiranja na primjerice sportskim natjecanjima i isticanja zakonom zabranjenih simbola i diskriminatornih parola, na veli­kom broju tih okupljanja ističu se simboli sa oznakama karakterističnim za period NDH. Mnoga od njih održana su i s ciljem poricanja, opravdavanja ili umanjivanja zločina počinjenih u Drugom svjetskom ratu, a dio takvih događaja prolazi bez reakcije državnih institucija.

Razlog navedenog stanja jest u neprovođenju i neshvaćanju dostignutih demokratskih standarda u kojima vlada princip poštovanja slobode drugog i drugačijeg, te pravu na mišljenje oslobođeno od ideološke i političke pristranosti, bez selektivne primjene dvostrukih standarda u ostvarivanju prava, a koja korespondiraju sa civilizacijskim tekovinama europskog sustava vrijednosti koje smo prihvatili kao članica Europske unije.

Svi mi imamo neotuđivo pravo na vlastiti pogled na pojedina pitanja, zbivanja i događaje, no postoje i univerzalno utvrđene europske demokratske vrijednosti koje smo unijeli u cjelokupnu hrvatsku legislativu na koju možemo biti ponosni, a koje nadilaze svaki subjektivni stav i ograničeno mišljenje.

No manjinska i ljudska prava ne ovise prvenstveno o Ustavu, zakonima i deklaracijama, nego o moralnoj spremnosti i svjetonazoru zajednice u kojoj se trebaju ostvarivati. Ta spremnost i snaga zajednice za prihvaćanjem drugog i drugačijeg od izuzetne je važnosti jer povijesna iskustva govore kakve posljedice snose manjinske skupine, kao i cjelokupno društvo kada ih se pokuša getoizirati, dehumanizirati, te onda u tako stvorenoj društvenoj atmosferi eliminirati iz političkog, javnog, kulturnog i društvenog života.

Stoga u cilju stvaranja pozitivne društvene klime, tolerancije i suživota, te principa integracije nacionalnih manjina u hrvatsko društvo sa njihovim punim identitetom pozivamo hrvatsku političku, kulturnu i sveukupnu javnost da se zajednički najoštrije suprotstavimo diskriminaciji po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj, dobnoj i rasnoj osnovi, kao i diskriminaciji temeljem političkog ili drugog uvjerenja, kako bi stvorili pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i zaštite svih građana kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.”