MAKEDONACI I HRVATI SU STOLJEĆIMA KNJIŽEVNO POVEZANI

Kad god se govori o književnim vezama Hrvatske i Makedonije, svi najprije pomisle na knjigu pjesama «Beli mugri»/ «Bijela svitanja» Koče Racina tiskanu u Samoboru 1939. godine. No i prvo Racinovo djelo «Sinovi gladi» objavljeno je 1928. u Hrvatskoj, u zagrebačkoj novini «Kritika».

Ali književne veze Makedonaca i Hrvata, mnogo su starije, a o njima su na tribini Hrvatsko-makedonske kulturne poveznice na temu Racin-riječ, prostor i vrijeme, govorili prof. dr. sc. Vasil Tocinovski i dr. sc. Slavčo Koviloski. Osim lingvističkih makedonsko-hrvatskih veza koje potječu od devetog stoljeća, početaka pismenosti, Koviloski je podsjetio da je 1861. voljom i novčanom potporom Hrvata u Zagrebu izdan Zbornik makedonskih narodnih pjesama Dimitrija Konstantina Miladinova, za čiji se tisak osobno zauzeo i biskup Josip Juraj Storssmayer. Potom je, uz moralnu i materijalnu potporu Hrvata, u Zagrebu objavljeno još nekoliko makedonskih knjiga. No, Kovilovski se posebno bavio pjesništvom i zanimljivostima iz života Koče Racina, što je uostalom i bila glavna tema tribine. Racin je pisao i prozu, te društveno angažirane tekstove, a njegovim stvaralaštvom postavljen je temelj makedonske suvremene književnosti.

Organizator tribine bili su; Zajednica Makedonaca u RH i Makedonsko kulturno društvo “Ohridski biser” Zagreb.