KNJIGA ČEŠKI HRVATI – HRVATSKI TRAGOVI U ČEŠKOJ DOSTUPNA ONLINE
Od 19. svibnja na internetskoj stranici Hrvatsko-češkog društva javnosti je bez naknade dostupno elektroničko izdanje knjige Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj, autora Marijana Lipovca i Franje Vondračeka. U knjizi se po prvi put cjelovito obrađuje oko stotinu osoba iz Hrvatske koje su živjele i djelovale u Češkoj, odnosno žive i djeluju i danas, a prikazani su i ostali tragovi hrvatske nazočnosti i identiteta diljem Češke, poput toponima s hrvatskim imenom, spomen-obilježja hrvatskim velikanima, građevina vezanih uz Hrvate ili ulica i trgova s hrvatskim nazivima. Obrađena je i tema Bijelih Hrvata, kao i moravskih Hrvata. Knjigu su krajem 2018. u tiskanom izdanju objavili Češka beseda Zagrebačke županije i Hrvatsko-češko društvo, no tiskanog izdanja više nema na raspolaganju pa je knjiga, zbog velikog interesa za teme koje obrađuje, ponovno objavljena na internetu u grafički poboljšanoj verziji.
Najveći dio knjige odnosi se na Prag gdje su od istaknutih Hrvata duže vrijeme živjeli i djelovali Faust Vrančić, Josip Filipović, Vlaho Bukovac, Božo Lovrić, Fridrih Rukavina i Zvonimir Rogoz, a Amelija Jurković bila je između dva svjetska rata prva dama Praga. Josip Juraj Strossmayer bio je izabran počasnim građaninom te je u Pragu dobio i svoj trg sa spomen-pločom. Svoje ulice imaju i Nikola Tesla i Stjepan Radić, a postoje i Hrvatska, Zagrebačka i Dubrovačka ulica. Uz Vlaha Bukovca koji je u Pragu djelovao kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti, svoja spomen-obilježja u Pragu imaju i praški studenti Nikola Tesla, Vladimir Prelog, Stjepan Radić, Andrija Mohorovičić i August Šenoa. U knjizi su opširno prikazani i drugi istaknuti Hrvati koji su studirali u Pragu (Vatroslav Lisinski, Matija Mesić, Tadija Smičiklas, Vjenceslav Novak, Mirko Rački, Ivan Ribar, Božidar Adžija, Josip Andrić, Milovan Gavazzi, Ante Šercer, Antun Dobronić, Josip Slavenski, Krsto Odak, Frano Kršinić, Milivoj Uzelac, Marijan Trepše, Vilko Gecan, Ljudevit Jonke, Zvonimir Bajsić, Predrag Jirsak…). Snažan hrvatski pečat u Pragu imaju samostan Emaus, sagrađen u 14. stoljeću za hrvatske glagoljaše, i Kuća koja pleše kojoj je suautor najznačajniji živući češki Hrvat arhitekt Vlado Milunić. Hrvatske tragove nalazimo i u katedrali svetog Vida, samostanu Loreta i u pivnici U Fleku gdje je donesena odluka o osnutku Nogometnog kluba Hajduk.
U knjizi su obrađeni i oni hrvatski velikani koji su u Pragu bili samo gosti, ali o čijim posjetima postoje vrijedni zapisi, poput Marije Ružičke Strozzi, Ivana Meštrovića, Ive Vojnovića, Miroslava Krleže, Augusta Cesarca i Franje Tuđmana. Donose se i opisi Praga i Češke u djelima hrvatskih književnika. U knjizi se govori i o češkim Hrvatima danas, pa je predstavljeno desetak Hrvata koji su se afirmirali u Pragu, i nekoliko predstavnika moravskih Hrvata. Značajan dio knjige posvećen je i hrvatskim tragovima u južnoj Češkoj (spomen-ploča Nikoli Šubiću Zrinskom u Jindřichovom Hradecu gdje se vjenčao Evom iz Rožmberka), te u Brnu, Olomoucu i još nekim dijelovima Moravske, poput Napajedle gdje spomen-ploču na mjestu vjenčanja sa Sofijom von Stockau ima Josip Jelačić.
Marijan Lipovac (1976.), povjesničar i bohemist, predsjednik je Hrvatsko-češkog društva, a Franjo Vondraček (1957.), politolog, predstavnik je češke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji te osnivač i prvi predsjednik Češke besede Zagrebačke županije. Zajedno su 2009. napisali knjigu Česi Zagrebu – Zagreb Česima. Lipovac je također autor ili suautor knjiga Biskup Duh, Biskup Josip Salač, Češki narodni dom u Zagrebu, Hrvatsko-češko društvo: Prvih 25 godina 2017. Václav Havel. Politička biografija te Ivan Meštrović i Česi, dok je Vondraček napisao knjige Češke povjesnice – dodiri s Hrvatima, Vodič grada Praga, Hrvati južne Moravske, Česi i Moravljani u Zagrebačkoj županiji, Češka kuharica, Češki sveci i Česi kajkavci.
Elektroničko izdanje knjige Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj dostupno je na linku http://www.hcdzg.hr/PDF/Ceski_Hrvati_hrvatski_tragovi_u_Ceskoj.pdf