HRVATSKO-ČEŠKO DRUŠTVO ODRŽALO GODIŠNJU SKUPŠTINU
Hrvatsko-češko društvo održalo je godišnju skupštinu na kojoj je prihvaćeno izvješće o radu u proteklih godinu dana te usvojen plan rada za 2024. Kako je kazao predsjednik HČD-a Marijan Lipovac, glavna aktivnost u 2023. bilo je petodnevno putovanje u Češku organizirano prvi put nakon pet godina, a među rezultatima su i tribina posvećene češkom književniku Milanu Kunderi povodom njegov smrti te dvije tribine o vezama Čeha s drugim narodima i državama jugoistočne Europe, kao i promocija knjige o Dušanu Karpatskom. Uspjeh HČD-a bila je i dodjela Povelje Republike Hrvatske Savezu Čeha jer je upravo HČD bio predlagatelj.
Aktivnost HČD-a u 2023. bila je manja nego u 2022. koja je bila rekordna, zahvaljujući uz ostalo potpori koju je udruga dobila od Ministarstva vanjskih i europskih poslova, a koja lani društvima prijateljstva nije bila dodijeljena, već je tek krajem 2023. raspisan natječaj čiji se rezultati još očekuju.
Hrvatsko-češko društvo prijavilo je Ministarstvu projekt Hrvatsko-češki kulturni susreti koji obuhvaća desetak predavanja, tribina i koncerata, a provedba projekta je već počela jer su u prvim mjesecima 2024. održana predavanja o češkom skladatelju Bedřichu Smetani povodom 200. godišnjice rođenja, kao i predavanje o hrvatskom generalu Josipu Šiškoviću koji je u 18. stoljeću bio vojni zapovjednik Češke. S tim je predavanjem pokrenut ciklus Iz zajedničke hrvatsko-češke vojne povijesti kojim se želi podsjetiti na značajne, ali zanemarene osobe i događaje s područja vojne povijesti koji povezuju Hrvate i Čehe, a time ujedno obilježiti 15. godišnjicu članstva Hrvatske i 25. godišnjicu članstva Češke u NATO-u. U sklopu ciklusa održat će se i predavanja o dvojici braće, generalima Josipu i Franji Filipoviću.
Osim Smetaninog jubileja, HČD planira predavanjima i tribinama obilježiti i 600. godišnjicu smrti najvećeg češkog vojskovođe Jana Žižke, 100. godišnjicu smrti čeških književnika Franza Kafke i Jiřija Wolkera,100 godina od rođenja čeških književnika Josefa Škvoreckog i Jiřija Šotole, kao i 150. godišnjicu rođenja Marije Radić, 150 godina Češke besede Zagreb i isto toliko godina od osnutka modernog Sveučilišta u Zagrebu među čijim prvim profesorima je bilo i pet Čeha. U sklopu projekta Hrvatsko-češki kulturni susreti su i predavanja o studiju Nikole Tesle u Pragu, o dubrovačkom tramvaju te o Česima kao voditeljima Gradske vrtlarije u Zagrebu. Planira se i predavanje o egzodusu stanovnika Istre u Moravsku tijekom Prvog svjetskog rata.
U planu je i davanje prijedloga za imenovanje javnih površina u Zagrebu po istaknutim Česima, no kako je kazao Marijan Lipovac, već je nekoliko prijedloga poslano, ali iz nepoznatih razloga ne dolaze na sjednicu Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova Gradske skupštine. Prijedlozi se odnose na tiskara Antuna Janderu, urbanista Ruperta Melkusa i učiteljicu Mariju Fabković, dok je ime Václava Havela još 2016. unijeto u fond imena, ali traga se za pogodom lokacijom koja bi mogla dobiti njegovo ime.
HČD planira ponovno izdavanje svog glasila Susreti čiji zadnji broj je objavljen 2019., a zatim obustavljen zbog nedostatka financijskih sredstava, pa će se pokušati osigurati sredstva donacijama tvrtki i pojedinaca. Udruga je aktivna i na društvenim mrežama pa Facebook stranica HČD-a ima trenutno 3340 pratitelja.
Hrvatsko-češko društvo trenutno ima 105 članova, što uključuje i one u podružnicama o Omišu i Daruvaru. Na skupštini je iskazano zadovoljstvo činjenicom da je Podružnica u Daruvaru dobila novo vodstvo, s nadom da će se to odraziti i na njen rad koji je proteklih godina gotovo zamro. Također je iskazano zadovoljstvo razinom transparentnosti rada HČD-a koja se vidi u redovitim mjesečnim sastancima, sjednicama Predsjedništva koje su otvorene svim članovima te pravovremenom informiranju članstva o nadolazećim aktivnostima, slanjem poziva te mjesečnim biltenom Vjesnik HČD-a koji se u elektroničkom obliku izdaje od 2012.
Hrvatsko-češko društvo planira nastavak suradnje s institucijama češke manjine, Češko-hrvatskim društvom u Pragu, češkim veleposlanstvom u Zagrebu, hrvatskim veleposlanstvom u Pragu, udrugama moravskih Hrvata, Katedrom za bohemistiku u Zagrebu i drugim udrugama i institucijama, a zainteresirano je i za davanje doprinosa konkretnoj suradnji Zagreba i Brna koja bi uskoro trebala biti dogovorena novim sporazumom dvaju gradova koji su sklopili prijateljstvo još 1965.
