HRVATSKO-ČEŠKO DRUŠTVO DODIJELILO NAGRADU „MIROSLAV JILEK“ JASENKI KRANJČEVIĆ I NAGRADU „BOŽIDAR GRUBIŠIĆ“ FRANJI VONDRAČEKU
Hrvatsko-češko društvo dodijelilo je 3. studenog u Češkom domu u Zagebu Nagradu „Miroslav Jilek“ dr. sc. Jasenki Kranjčević i Nagradu „Božidar Grubišić“ Franji Vondračeku i time obilježilo godišnjice života i smrti svojih dvoje istaknutih članova utemeljitelja po kojima imena nose nagrade za doprinos hrvatsko-češkim odnosima u pojedinim područjima.
Arhitektica i znanstvena savjetnica Instituta za turizam u Zagrebu Jasenka Kranjčević nagrađena je zbog doprinosa razvoju hrvatsko-čeških odnosa kroz znanstvena istraživanja povijesti hrvatsko-čeških veza u području turizma i djelovanja na povezivanju hrvatskih i čeških znanstvenika i znanstvenih institucija. Ona se posljednjih desetak godina sustavno posvetila istraživanjima uloge čeških arhitekata u razvoju turističke arhitekture na hrvatskoj obali i rezultat njenih istraživanja bila je izložba Češki arhitekti i početci turizma na hrvatskom Jadranu koja je od 2014. do 2019. bila izložena u deset gradova u Hrvatskoj i Češkoj, a objavljena je i istoimena knjiga na tri jezika. Time je Kranjčević skrenula pozornost na nepoznat i zanemaren segment iz povijesti hrvatsko-čeških odnosa, a to je uloga čeških arhitekata u turističkom oblikovanju Hrvatske na samim počecima razvoja turizma, krajem 19. i početkom 20. stoljeća. „Ujedno je time pridonijela i dodatnoj turističkoj promociji hrvatskog Jadrana u Češkoj, kao i boljem poznavanju hrvatskog turističkog naslijeđa i hotelske arhitekture. Ova je tema postala još aktualnija upravo u ovoj godini, kada su Česi ponovno bili među onima koji su spasili hrvatsku turističku sezonu pa je vrijedilo i našu i češku javnost podsjetiti da bez Čeha ne bi bilo mnogih hrvatskih turističkih destinacija, ili bi u najmanju ruku bile drugačije. Tako da je rad Jasenke Kranjčević na istraživanju i populariziranju doprinosa čeških arhitekata razvoju hrvatskog turizma primjer ne samo kvalitetnog i sustavnog znanstvenog rada, nego i dokaz koliko zajednička hrvatsko-češka povijesna i kulturna baština može i u 21. stoljeću biti snažna poveznica dviju zemalja i poticaj za daljnje unapređenje njihovih odnosa“, kazao je na svečanosti dodjele nagrada predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac.
Novinar i publicist Franjo Vondraček nagrađen je za doprinos popularizaciji hrvatsko-čeških odnosa u publicistici i medijima. Dosad je napisao devet knjiga, a deseta je pred izlaskom. To su knjige: Češke povjesnice – dodiri s Hrvatima (2004.), Prag: vodič (2005.), Hrvati južne Moravske (2009.), Česi Zagrebu – Zagreb Česima (s Marijanom Lipovcem, 2009.), Česi i Moravljani u Zagrebačkoj županiji (2011.), Češka kuharica (2013.), Češki sveci (2014.), Česi kajkavci (2017.), Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj (s Marijanom Lipovcem, 2018.), a pred izlaskom je knjiga Češka na dlanu, u suautorstvu s Marijanom Lipovcem. Vondraček je bio scenarist četiri dokumentarna filma: Sveti Vojtĕch, prvi Europljanin, Samostan Emaus, Hrvati južne Moravske i turističkog filma o Pragu, a kao novinar objavio je i velik broj članaka o češkim i hrvatsko-češkim temama i u hrvatskim i u češkim medijima, posebno za vrijeme Domovinskog rata. Angažirao se i u podizanju spomen-ploča istaknutim Hrvatima u Češkoj (Stjepanu Radiću, Josipu Jelačiću i Nikoli Šubiću Zrinskom) te spomenika biskupu Duhu u Dubravi, a baveći se moravskim Hrvatima uspio je 2019. povezati gradove Novi Vinodolski i Břeclav. „Time se uvrstio među rijetke publiciste čiji talent i energija se ne iscrpljuju samo kroz pisanje, nego i kroz aktivno djelovanje na području koje mu je predmet interesa. Franjo Vondraček jedna je od rijetkih osoba koja gotovo svakodnevno, kroz posao turističkog vodiča, aktivnost u institucijama češke manjine, publicističko stvaralaštvo ili neformalne kontakte, popularizira hrvatsko-češke odnose i u Hrvatskoj i u Češkoj, iskazujući veliku marljivost, volju i požrtvovnost. Zbog toga je postao nezaobilazan sudionik mnogih projekata usmjerenih na unapređenje odnosa dviju zemalja i jedan od trenutno najznačajnijih aktivista na području hrvatsko-čeških odnosa“, stoji u obrazloženju dodjele Nagrade „Božidar Grubišić“ Franji Vondračeku.
Marijan Lipovac podsjetio je i na život i zasluge dvojice pokojnih članova utemeljitelja Hrvatsko-češkog društva. Božidar Grubišić rodio se 20. listopada 1925. u Zagrebu, a umro je u Šibeniku 12. listopada 2000. Po majci je bio Čeh te se tako i izjašnjavao. Od 1946. živio je u Daruvaru gdje počinje surađivati u tek osnovanom češkom tjedniku Jednota kojem je od 1952. do 1965. bio glavni i odgovorni urednik. Potaknuo je razvoj izdavaštva češke manjine pa je 1953., s Frantom Burianom ponovno pokrenuo časopis Detský koutek, a iste godine i Český lidový kalendář. Inicirao je i izdavanje udžbenika za češke škole, pokrenuo Studnice – književni prilog Jednote, te kulturni zbornik Přehled. Od 1965. živio je u Zagrebu gdje je do 1980. radio na Radio Zagrebu kao urednik informativnih emisija i redakcije za unutarnju politiku i privredu. Nakon toga, od 1980. do 1982., bio je glavni urednik latiničkog izdanja Borbe, zatim je do 1983. bio predsjednik Skupštine Općine Trešnjevka, a do umirovljenja 1986. bio je urednik Kronike Čeha i Slovaka na Televiziji Zagreb. Bio je čelna osoba inicijativnog odbora za osnutak Hrvatsko-češkog društva 1992. Dužnost tajnika obnašao je od 1994. do 1998., a od 1992. do 1994. bio je član Predsjedništva. „U tim su prvim danima i godinama HČD-a dragocjene bile njegove organizacijske sposobnosti, njegovo iskustvo novinara i urednika, pa i društveno-političkog radnika, odlično poznavanje Češke, češke manjine i češkog jezika. Od Grubišića potječe i strateška orijentacija HČD prema udrugama češke manjine kao našim prirodnim partnerima, na način da si jedni drugima svojim aktivnostima ne konkuriramo, nego nadopunjujemo. Ono što je trajna ostavština Božidara Grubišića je glasilo Susreti koje je upravo on osmislio i pokrenuo, zajedno s Vlatkom Banek, a koje smo prije deset godina uspješno obnovili i unaprijedili. Susreti pridonose popularizaciji područja kojim se bavimo, kao i vidljivosti Hrvatsko-češkog društva u javnosti, što je u današnje vrijeme ključno za uspjeh i prestiž“, kazao je Lipovac.
Miroslav Jilek rodio se 7. svibnja 1945. u Gornjem Daruvaru, a umro je u Zagrebu 27. prosinca 2005. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1969. je diplomirao sociologiju i filozofiju, 1974. je magistrirao na Arhitektonskom fakultetu, na studiju iz područja urbanih i prostornih znanosti, a 1997. doktorirao na Filozofskom fakultetu. Od 1971. pa sve do smrti Jilek je bio zaposlen na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta na Katedri za metodologiju znanstveno-istraživačkog rada, a na Ekonomskom fakultetu predavao je sociologiju turizma. Bavio se uglavnom sociologijom grada i prostora, kulture, mladeži, masovnih komunikacija, slobodnog vremena, turizma, životnih stilova, religije te metodologijom znanstveno-istraživačkog rada u području društvenih znanosti. Bio je i član Češke besede Zagreb i Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreb. „Bio je jedan od članova inicijativnog odbora za osnutak HČD-a, a kasnije je bio na čelu Sekcije za društvene tijekove gdje su u punoj mjeri došli do izražaja njegova erudicija, veliko znanje iz raznim područja, analitičan pristup društvenim pojavama kakav se i očekuje od jednog sociologa. Bio je uvijek spreman svoje znanje prenositi drugima, bilo na tribinama i predavanjima, bilo u neformalnim druženjima“, kazao je Lipovac.
Nagrade nazvane po Božidaru Grubišiću i Miroslavu Jileku Hrvatsko-češko društvo uvelo je 2012. povodom svoje 20. godišnjice. Ujedno su tada uvedene i druge nagrade za doprinos hrvatsko-češkim odnosima: Nagrada „Marija i Stjepan Radić“ za životno djelo, Nagrada „Predrag Jirsak“ za područje bohemistike i Nagrada „Mate Relja“ za područje umjetnosti.