HARUN OMERBAŠIĆ predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba
Planiramo osnovati koordinaciju vijeća i predstavnika bošnjačke nacionalne manjine na razini cijele Hrvatske
Otkako je Harun Omerbašić prošle godine izabran za predsjednika Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba radi na boljem povezivanju svih Bošnjaka u Hrvatskoj, realizaciji nastavnog programa učenja bosanskog jezika, književnosti, povijesti i zemljopisa za učenike bošnjačke nacionalnosti u osnovnim i srednjim školama, te nastoji da se još veliki broj Muslimana izjasni Bošnjacima. Omerbašić je iz ugledne bošnjačkoj obitelji, a iako ga mnogi sunarodnjaci žele u skoroj budućnosti vidjeti kao saobrskog zastupnika bošnjačke manjine, poručuje da će o “tome govoriti drugi kad za to dođe vrijeme”.
Predsjednik ste Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba. Što podrazumijeva vaš posao?
– Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba je institucija manjinske samouprave Bošnjaka osnovana s ciljem unaprjeđenja, očuvanja i zaštite položaja pripadnika bošnjačke nacionalne manjine na području Grada Zagreba, te radi sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima u Gradu Zagrebu.
Koliko je pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u Gradu Zagrebu?
– Prema posljednjem popisu iz 2011. u Zagrebu se pripadnicima bošnjačke nacionalne manjine izjasnilo 8119 ljudi.
Koja je razlika između Bošnjaka i Muslimana kad se radi o ostvarivanju prava pripadnika nacionalnih manjina?
– Velika je razlika. Bošnjaci su priznata nacionalna manjina među 22 koje poznaje preamble Ustava, dok se Muslimani prema statističkim podacima vode u skupini “ostali” te ih ne zastupa niti jedno tijelo, ustanova za manjine u RH, čak niti udruga. Nažalost, to je posljedica povijesnih događaja za Bošnjake na ovim prostorima, te se trudimo svim snagama to ispraviti i postaviti ime Bošnjak/Bošnjakinja kao jedino prihvatljivo ime za populaciju koja vuče podrijetlo iz bosanskohercegovačkog bazena, većinski islamskog stanovništa. Puno toga je već učinjeno, ali još računamo, barem u Zagrebu, na nekoliko tisuća ljudi koji se još izjašnjavaju kao Muslimani te je naš fokus na njima.
Koji su najznačajniji projekti Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba?
– Sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici, obilježava se kroz projekte Konvoj mladih Bošnjaka i njihovih prijatelja “Da se nikad ne zaboravi” – zajednički posjet Memorijalnom centru Potočari i odavanje počasti nevino stradalim Bošnjacima u srpnju 1995. Od prošle godine u okviru projekta raspisuje se nagradni natječaj za nauspjeliji literarni rad/esej potaknut tragedijom Srebrenice. Ultramaraton Vukovar-Srebrenica, maratonci u pet etapa prijeđu 227 kilometara između Vukovara – Ovčare i Srebrenice – Potočara i komemorativni program u Zagrebu. Dani bosanskohercegovačkog filma u Zagrebu/Dani bosanskohercegovačke kulture u Zagrebu – projekt kojim se obilježava Dan državnosti Bosne i Hercegovine putem kojeg se zagrebačkoj publici prikazuju ostvarenja bosanskohercegovačke kinematografije po izboru Đele Hadžiselimovića. Bosanski jezik za srednje i osnovne škole – program njegovanja bosanskog jezika i kulture putem dodatne nastave u svim osnovnim i srednjim školama gdje učenici i roditelji izraze želju da im djeca savladaju ovu nastavu. Nastava bi se održavala za predmete bosanski jezik i književnost, povijest, geografiju, muzičku i glazbenu umjetnost za osnovnu i srednju školu, te prirodu i društvo za osnovnu školu, a provodila bi se prema Nastavnom planu i programu bosanskog jezika i kulture za obrazovanje pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama u RH.
Što ste promijenili u radu Vijeća otkako ste prošle godine izabrani za predsjednika? Na kojim programima radite?
– Pokušavam unijeti zajedništvo u radu Vijeća bez obzira iz kojih udruga, političkih krugova i drugih različitosti vijećnici dolaze. Želim da briga za “bošnjaštvo” bude lajt motiv svima jer ćemo jedino tako nešto i postići. Od programa koje s vijećnicima pokušavamo provesti je rad na nekim starim programima, ali u suradnji s udrugama koje dosad nisu bile uključene iz raznih razloga. Mislim da se veći značaj i legitimnost može postići ako damo priliku svima koji žele sudjelovati. Najbitniji programi koji se ponovno pokreću su: Kurikulum bosanskog jezika i kulture za koji se nadamo da ćemo uspjeti započeti početkom iduće školske godine, Leksikon Bošnjaka u RH, Dani BiH filma u Zagrebu, itd….
Koje datume bošnjačke povijesti Vijeće obilježava?
– Naš cilj je obilježavanje bitnih datuma ne samo bošnjačke povijesti nego i iz povijesti Republike BiH; Dan nezavisnosti BiH, Dan državnosti BiH, Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, Prijedoru i u Sanskoj dolini.
Koliko su mladi Bošnjaci zainteresirani za sudjelovanje u udrugama i suradnju s matičnom domovinom BiH?
– Kao i kod svih mladih, znatiželja i želja za upoznavanjem vršnjaka je jako izražena i kod mladih Bošnjaka, stoga uvijek postoji zainteresiranost s obje strane.
Što vama osobno znači BiH?
– Domovina mojih roditelja, mojih predaka, moji korijeni. Svatko želi imati i znati gdje su mu počeci, tako i ja u BiH vidim svoj genotip po precima, dok fenotip je kombinacija bosanske i hrvatske kulture.
Bošnjaci nemaju poteškoća s integracijom u hrvatsko društvo, no u svim društvima postoji problem spontane asimilacije manjina. Kako i tko treba djelovati da se to izbjegne?
– Dugoročna asimilacija je neizbježna, u prošlosti se broj Bošnjaka povećavao i održavao dolaskom, posebno nakon Domovinskog rata, što ekonomskih, što ratnih migranata, odnosno izbjeglica. Danas bošnjačke obitelji prate trendove okruženja, odnosno natalitet nam opada do zabrinjavajućih razina. Stoga je dugoročno situacija maglovita. Vijeće, udruge i druge bošnjačke institucije u RH taj proces mogu usporiti, ali samo kvalitetnim radom i međusobnom koordinacijom.
Razmišljate li o boljem povezivanju Bošnjaka na razini cijele Hrvatske? Kako biste to izveli i koja bi korist bila od toga?
– Naravno, u planu nam je do polovice ove godine konačno osnovati koordinaciju svih vijeća i predstavnika na razini RH. Tu možemo lakše razmjenjivati programe i ideje za unaprjeđenje naših aktivnosti.
Što očekujete od zastupnice Ermine Lekaj Prljeskaj kad je riječ o bošnjačkoj nacionalnoj manjini u Saboru?
– Očekujemo da zastupa i bori se za prava Bošnjaka kao što će se boriti za prava svih ostalih manjina koje zastupa, a posebno albanske nacionalne manjine.
Mislite li da bošnjačka manjina treba imati svojeg zastupnika u Saboru i postoji li zakonska osnova za to?
– Bošnjaci su po brojnosti druga nacionalna manjina iza srpske. Ako ćemo biti pošteni, što zbog povijesnih poveznica s BiH, blizine matične zemlje, konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH, mislim da bi Bošnjaci trebali imati zasebnu izbornu jedinicu unutar XII. izborne jedinice za nacionalne manjine.
Savjetnik ste gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, član Stranke demokratske akcije…. Mladi ste, obrazovani, podrijetlom iz visokopozicionirane obitelji u bošnjačkoj zajednici u Hrvatskoj. Što želite učiniti za bošnjačku zajednicu?
– Moja želja je da u skladu s mojim sposobnostima poboljšam ponajprije rad Vijeća, prezentiram Bošnjake u što boljem svjetlu jer imamo što pokazati Zagrebu i Hrvatskoj, te pokušati što više ujediniti Bošnjake kad je riječ o zajedničkim interesima ključnim za opstanak Bošnjaka kao nacionalne manjine u RH.
Imate li političkih afiniteta i biste li se kandidirali za saborskog zastupnika bošnjačke nacionalne manjine?
– O tome će drugi govoriti kad za to dođe vrijeme.
Vaš otac Ševko je godinama bio muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji. Koliko se zbog toga vaše odrastanje razlikovalo od odrastanja vaših vršnjaka u Zagrebu?
– Sigurno da je bilo razlika, posebno u moralnom odgoju koji je bio pod većom lupom zajednice jer posljedice ne bih osjetio samo ja nego i obitelj, odnosno moji otac i majka. Moji roditelji su mi pružili prekrasno odrastanje i bit ću im vječno zahvalan.
Koja je vaša životna filozofija?
– Bio bih pretenciozan kad bih sad odgovorio na to pitanje. Možda u kasnijoj životnoj dobi budem pametniji.