DR. IVO STERN BIO JE SUOSNIVAČ I PRVI DIREKTOR RADIO ZAGREBA

– Halo, halo – ovdje Radio Zagreb – tim je riječima 15. svibnja 1926. dr. Ivo Stern, zajedno s Boženom Begović, najavio početak emitiranja Radio stanice Zagreb, prvoga radija na području jugoistočne Europe. Nakon najave, Stern je održao govor, pročitan je tekst iz službenog biltena, emitirana klasična glazba Beethoven, Haydn, Chopin, Rameau…, a nakon glazbe čitane su vijesti u trajanju od 15 minuta. Direktor Radio stanice Zagreb i jedan od njenih suosnivača bio je Stern, a prva spikerica bila je Božena Begović, glumica, književnica, prevoditeljica i kći književnika Milana Begovića.

Emitiranje programa počelo je u 20,30 sati na srednjem valu himnom Lijepa Naša koju je Krsto Odak svirao na glasoviru. Stern je bio pravnik po struci i odvjetnik koji se bavio i novinarstvom rođen u Zagrebu 1889. u bogatoj židovskoj obitelji. Diplomirao je i doktorirao pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu i radio kao odvjetnik. Tijekom Prvog svjetskog rata bio je u austrougarskoj vojsci te je, prije povratka u Zagreb, nekoliko godina živio u Beču. Bio je iznimno obrazovan, govorio je nekoliko stranih jezika te imućan i rado viđen u društvu, posebno u intelektualnim i književnim krugovima. Živio je u središtu Zagreba u Jurišićevoj ulici i u svojem je stanu često ugošćavao zagrebačku elitu. Stern je bio mason i osnivača Rotary Cluba u kojem je većina članova pripadala masonskoj organizaciji. Kad se nije bavio odvjetničkim poslom, pisao je poeziju prožetu ljevičarskim stavovima koju je objavljivao u časopisu “Plamen” pod pseudonimom Ivan Putnik. Pisao je i feljtone u kojima je iznosio ljevičarske stavove, a u jednome je obradio i problem židovske dijaspore u Europi između dva svjetska rata. Zbog političkih stavova Sterna su optuživali da je boljševik. Svoj je društveni ugled i status iskoristio kako bi osnovao Radio Zagreb što nije išlo glatko zbog protivljenja vlasti u Beogradu. Stern je na tom projektu radio od 1924. kad je osnovan Radio klub Zagreb čijim je predsjednikom imenovan sveučilišni profesor, astronom, prirodoslovac i fizičar Oton Kučera, a tajnikom Stern. Za vrlo kratko vrijeme Radio klub Zagreb okupio je oko 300 članova među kojima su se isticali predstavnici intelektualne elite ondašnjeg Zagreba i Hrvatske. Izdavali su časopis Radiošport u kojem su objavljivane vijesti i tekstovi o radioprijemnicima u Zagrebu kao i uvjeti za dobivanje dozvola za nabavu radio aparata.

Članovima Radio kluba Zagreba bio je cilj što prije dobiti dopuštenje vlade Kraljevine SHS za osnivanje radio postaje u Zagrebu. Dozvola je izdana 1925. kad je s Ministarstvom pošte i telegrafa Kraljevine SHS u Beogradu potpisan Ugovor o instalaciji i eksploataciji jedne radiofonske stanice Brodkastinga u Zagrebu ili okolici. Vijest o tome objavljena je u „Poštansko-telegrafskom vesniku“, a prema ugovor radijski pogram trebao je služiti „saopštavanju radiofonskih vesti namenjenih opštoj publikaciji: dnevne vesti, meteorološki, izveštaji, berzanski kursovi, muzika svake vrste i sve vesti kojima se širi nauka i umetnost, pa razonoda.“ (Član 1). Ministarstvo je vlasnicima dodijelilo pristojbu od svakog radio aparata u krugu od 150 kilometara, ali je kontroliralo poslovanje i uzimalo postotka od zarade. Prema članu 8. spomenutoga ugovora u slučaju emitiranja protuzakonitih sadržaja, posebno kršenja zakona o tisku, slijedilo bi oduzimanje i zatvaranje radio postaje bez prava na naknadu.

Studio i režija Radio stanice Zagreb bili su smješteni na Trgu sv. Marka u prostorijama prvog radio-amaterskog kluba Radio kluba Zagreb. Program je emitiran svake večeri od 20,30 do 22,30 sati, a raspored emitiranja bio je objavljivan u Jutarnjem listu. Radio se tad čuo do Krašića, odnosno na udaljenosti četrdesetak kilometara od Zagreba. Dva mjeseca nakon prvog emitiranja programa, održano je i prvo javno slušanje radija u Zagrebu. Prvi radio prijenos nogometne utakmice u Hrvatskoj i Kraljevini SHS dogodio se 17. srpnja 1926. kad je prenošena finalna utakmica između Građanskog i HAŠK-a, igrana za Balokovićev pokal, koja je završila pobjedom Građanskog. A prvi radio prijenos uživo bio je u studenom 1926. tijekom otkrivanja spomenika J. J. Strossmayera na ondašnjem Akademičkom trgu koji danas nosi naziv Strossmayerov trg.

Potkraj iste godine emitirana su dva prijenosa uživo; prvi je bio opera More i Rusalka iz Hrvatskog narodnog kazališta, a drugi Sveta Misa iz Crkve Sv. Marka. Vrlo brzo povećan je broj sati emitiranja tako da je četvrtkom i nedjeljom program počinjao u 17 sati, a ostalim danima u 19,45 sati. Kraj 1926. godine Radio Zagreb dočekao je s četiri tisuće pretplatnika što je pokazalo veliki interes publike za novu vrstu medija. No, sadržaj programa bio je ograničen – umjesto stvaranja vlastitih vijesti objavljivane su vijesti iz ondašnjeg tiska. Naime, takve su bili odredbe ugovora i zakoni te se Radio stanica Zagreb nije bavila politikom nego najviše kulturom.

Osim što je bio glavni dioničar i prvi direktor Radio stanice Zagreb, Stern je bio i glavni dioničar. Dvanaest godina upravljao je programskim sadržajem i poslovanjem Radio stanice Zagreb, no s mjesta direktora povukao se 1938. prije početka pregovora s Ministarstvom pošte, telegrafa i telefona o podržavljenju postaje i isplati odštete dioničarima. Prvih 14 godina radio je bio u privatnom vlasništvu Dioničkoga društva Radio Zagreb. Godine 1940. nacionaliziran je, a nakon 1945. djelovao je kao: državno poduzeće, društveno poduzeće, javno poduzeće, a od 1990. djeluje kao javna ustanova. Stern se 1940. povukao s javne scene i promijenio prezime u Globnik te otišao živjeti u Italiju gdje je umro 1961. Na osnivanje Radio stanice Zagreb danas podsjeća spomen ploča postavljena 15. svibnja 1966. na Trgu sv. Marka broj 9.

Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija