DEA PREDSTAVILA TRI KNJIGE O ALBANCIMA
Društvo albanskih umjetnika Hrvatske – DEA je, 9. studenoga u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, predstavilo tri kapitalne knjige o Albancima koje je s albanskog i engleskog jezika prevela Ljiljana Koci a objavljene su u nakladi Biblioteke DEA i financirane sredstvima Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Predstavljene su knjige: Kanon Lek Dukagjina autora Shtjefëna Gjeçovia o kojem je govorila književnica Ljiljana Koci, Albanska mitologija autora Mark Tirte koju je predstavila je publicistkinja Nera Karolina Barbarić, i Riječnik albanske religije, mitologije i narodne kulture autora Robert Elsija o kojem je govorila znanstvenica dr. sc. Marija Buzov.
-Nemoguće je danas razumjeti albansku kulturu bez poznavanja običajnog prava, drevnog zakona Albanaca, Kanona Lekë Dukagjina, koji se od davnina prenosio s koljena na koljeno usmenom predajom i koji je dominirao i oblikovao živote Albanaca. Kanon Lekë Dukagjina je kapitalno djelo fratra Shtjefën Gjeçovija, koji je godinama prikupljao i uređivao na albanskim visoravnima, običajne zakone gorštaka koji danas pružaju uvid u drevno društvo Albanaca, o njihovom dostojanstvu i veličanstvenom osjećaju ponosa i časti. Običajno pravo nije bio samo izvršni pravni mehanizam koji je osiguravao relativno normalan razvoj društva i funkcioniranje gospodarstva, društvenih i obiteljskih odnosa, već je osiguravao i mehanizme za organizaciju lokalne uprave i rješavanje sporova. U kanonu su institucionizirani mnogi pojmovi i ponašanja od kojih su samo neki: čast, osobna čast i društvena čast; izgovorena riječ (Besa); prisega na „kamen“ i Evanđelje; izopćenje i izgon iz sela i barjaka; gostoprimstvo i mnoge druge društvene smjernice. Osobno su mi najdraža dva paragrafa: §602 koji regulira albansku instituciju gosta, a glasi: „Shpija e Shqyptarit asht e Zotit e mikut“, što znači „Kuća Albanca pripada Bogu i gostu.“; i §608 „Mikut do t’ i bahet ndere: Buke e krype e zemer“ što u prijevodu znači: „Počastimo gosta kruhom, solju i srcem.“ – izjavila je Koci.
Nera Karolina Barbarić je naglasila da je Albanska mitologija korijen albanskog običajnog zakonika Kanona. –Albanska mitologija Marka Tirte je stanovit udžbenik za kulturu Albanaca ali i albanske zajednice u Hrvatskoj i nas Hrvata u Hrvatskoj također jer mnoge stvari vrlo koincidiraju a neke su i iste, prije svega odnosi u obitelji, odnosi prema ženi, odnos prema radu, prema poštenju i takozvanoj mediteranskoj časti. Albanska mitologija se malo proučavala, ali albanska mitologija je primjer snažne, organizirane narodne svijesti, uzajamnosti i pravila načina života, organizacija obitelji, plemena i poljoprivrednih ciklusa koja je utjecala na druge balkanske mitologije, što smatram jako bitnim. Proučavajući knjigu Marka Tirte, Albanska mitologija, krojeni su zapravo 50000 godina i najstariji su na europskom kontinentu. Najjače od svih balkanskih naroda Albanska mitologija je najsnažnije zadržala svoje krojene koji se i danas prenose kroz priče – izjavila je Barbarić.
Buzov je istaknula da je Robert Elsi autor Riječnika albanske religije, mitologije i narodne kulture izniman znanstvenik koji je dao veliki doprinos albanskoj povijesti i kulture i kulturne baštine. Ova knjiga prema samim autorovim riječima predstavlja bogatu bibliografiju pojmova, ali ne svih jer je albanska kultura prebogata i opširna da bi mogao sve uvrstiti u jednu knjigu, ali je svakako temelj za dalja proučavanja znanstvenika. Promociji knjiga je prisustvovali su zamjenica veleposlanika Republike Albanije u Hrvatskoj Alma Kasa i predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Grada Zagreba gospodin Emirat Asipi, a program su vodile Gentiana Lleshdedaj i Valentina Mrijaj.
