BRANKA VERDONIK RASBERGER NAJUSPJEŠNIJE JE PREZENTIRALA JAKE, A TRAGIČNE ŽENSKE LIKOVE

Glumica Branka Verdonik Rasberger rođena je 30. kolovoza 1913. u Zagrebu u  slovensko-hrvatskoj  obitelji. Njen otac Pavel Rasberger bio je svestrani slovenski kazališni djelatnik, a majka Laura Bartoletti. Prvu poduku iz glume dao joj je otac, a glumila je već u djetinjstvu. Branka je 1933. završila učiteljsku školu, ali kako nije dobila posao vrijeme je kratila amaterski glumeći u predstavi Saveza mladih intelektualaca. Tada ju je uočio ravnatelj mariborskog kazališta Radovan Brenčić i dao joj glavnu ulogu u komediji Darija Niccodemija Scampolo.

Umjetnički je stasala u kazalištu u Mariboru gdje je 1935. postala stalna članica. Branka Rasberger udala se 1940. za Edu Verdonika mariborskog glumca, opernog, operetnog pjevača i redatelja, a u Mariboru je ostala do 1941. kada je otišla u Ljubljanu. U kazalištu u Ljubljani glumila je do 1945. i odigrala više od sto deset uloga, među kojima je bila polovica glavnih. Najčešće je glumila u klasičnim i suvremenim dramama, a najcjenjenije su joj kreacije Viole u Shakespeareovoj komediji Na tri kralja, Shawove Judite i Elize u Đavolovu učeniku odnosno u Pygmalionu, Luize u Schillerovoj Spletki i ljubavi te Roksane u Rostandovu Cyranu de Bergeracu, kao i Goldonijeve Mirandoline, Cankarove Helene Grudnove u komediji Za dobro naroda i Judite u monorecitalu njegove proze Gospa Judita, te Vase Železnove u istoimenoj drami Maksima Gorkog.

Za uloge koje je u Ljubljani odigrala dobila je izvrsne kritike, posebno za tumačenje Cankarove Judit. Jedna od njih glasi: „Branka Verdonik je već do sada više puta upozorila na svoju igru. Ali nikada još do sada njezina umjetnička potencija nije došla tako do izražaja kao pri ovom nastupu. Bila je očaravajuća i graciozna, opuštena i duboka, žalosna i vesela. U kratka dva sata je provela gledatelje sa sugestivnom moći kroz cijeli burni život gospođe Judit. Završila je tragično – velika, a jednostavna, takva kakvu si je zamislio Cankar.“

Branka se 1945. vratila u kazalište u Mariboru gdje djeluje do 1952., ali iz zdravstvenih razloga, prema preporuci liječnika trebala je otići u podneblje s blagom klimom, preselila je u Rijeku i nastavila glumiti u HNK Ivan pl. Zajc. Već na početku sezone 1952./1953. igrala je glavnu ulogu u praizvedbi Gervaisove komedije Karolina Riječka u režiji Ferde Delaka. U tom je kazalištu nastupala u oko šezdeset predstava, a povremeno je gostovala i u slovenskim kazalištima. Kao gošća kazališta u Mariboru igrala je jednu od svojih značajnijih uloga, Krležinu Lauru Lenbach. Dok ju je riječka publika pamtila po izvrsnoj ulozi Krležine barunice Castelli Glembay, Shakespeareove kraljice Getrude u Hamletu i Lady Macbeth, Ogrizovićeve Hasanaginice, Vojnovićeve Jele u Ekvinociju…

U riječkom kazalištu često je u komedijama tumačila likove iz Držićeva, Goldonijeva, Thomasova, Nušićeva, Gervaisova i Budakova književnoga opusa. No, najuspješnije je prezentirala jake, a tragične ženske likove iz klasične drame ili realističko-naturalističke. Kritičar Vojislav Tomić je o Brankinoj interpretaciji Vojnovićeve Jele u Ekvinociju 1955. napisao: „Najteži glumački zadatak imala je Branka Verdonik-Rasberger ne samo zato što je imala da ostvari lik Jele, njeno materinstvo i tragičan život, nego zato što je to trebalo prikazati kroz dva dramska sukoba, unutarnji i vanjski, a Vojnovićev tekst traži i realističku intonaciju i patos. Rekli o patosu što mu drago, nazivali ga makar i plemenitim patosom, on uvijek donosi prizvuk neistine, a toga prizvuka u igri Branke Verdonik nije bilo, jednostavno zato što nije bilo ni patosa. Ona je lik Jele riješila takvom igrom u kojoj je dominirala lirika, snažna i potresna. Na taj način igra je bila u skladu s realističkom građom drame, ali i s piščevim načinom kazivanja i djelovala je potresno“.

Bila je među vodećim glumicama u riječkom kazalištu gdje je ostala do umirovljenja 1975., a tijekom karijere dobila je nekoliko nagrada i priznanja.

Branka Verdonik Rasberger umrla je 17. srpnja 1984. u Rijeci.

Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.