ALBANCI POLOŽILI VIJENCE ZA DR. MILANA PL. ŠUFFLAYA

Povodom obilježavanja 90. obljetnice smrti dr. Milana pl. Šufflaya, Unija Albanaca u Republici Hrvatskoj položila je 19. veljače 2021. vijence na spomen-ploču u Dalmatinskoj ulici u Zagrebu. Događaju su prisustvovali članovi Unije, predstavnici Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” koja mu je 1994. postavila spomen-ploču i Sejfedin Prekazi, predsjednikk Zajednice Albanaca Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Šufflay je bio hrvatski povjesničar, političar pravaš, prevoditelj koji je govorio francuski, njemački, talijanski i engleski, sve slavenske jezike, latinski, starogrčki, novogrčki, albanski, hebrejski i sanskrt. Zaslužan je za utemeljenje albanologije i autor je prvoga hrvatskoga znanstveno-fantastičnog romana. Bavio se hrvatskom povijesti posebno Srednjim vijekom, te albanskom povijesti i smatraju ga jednim od najvećih albanologa. Bio je sveučilišni profesor i napisao brojna znanstvena djela, no to mu nije pomoglo kad je 1921. u Kraljevini SHS bio uhićen zbog navodne veleizdaje i osuđen na tri godine i šest mjeseci zatvora. Bio je samo jedan od četrnaestero optuženih Hrvata, a reagirajući na optužnicu Šufflay je rekao:

“Hrvatska ima svoje državno pravo, a Hrvati kao politički narod kateksohen imadu svoje naravno pravo, pravo samoodređenja. Prekinuće veze s bivšom monarkijom dne 29. listopada 1918. temelj je nezavisne države Hrvatske. Ta država ne nalazi se u drevnom sklopu… Nema otrgnuća! Nasuprot se baš radi o novom sklopu, koji bi imao tek pravno nastati. Tužiti me dakle, da ja hoću otrgnuti hrvatsku državu, koja postoji, od kraljevstva SHS, koje pravno ne postoji, pravna je i logička zabluda. (…) Ako je hrvatsko čuvstvo, želja i mišljenje o samoodređenju, hrvatskoj državi, vjera u Ententu grijeh, onda sam ja kriv. Ali to čuvstvo, tu želju, tu vjeru imade čitavi hrvatski narod i izrazio ih je preko svojih zastupnika banske Hrvatske. Vlast, koja me tuži, može ovdje dobiti proces proti meni, ali jer goni čitav hrvatski narod, izgubit će proces pred licem Evrope… Kao filozofu, kao slobodoumnom Hrvatu meni je lično svejedno, sjedio ja u malim uzama sudbenog stola ili druge koje kaznione, ili pak da izašav na tobožnju slobodu dodjem u veliku tamnicu, u kojoj hvala Bogu, tek privremeno čami hrvatski narod.”

U zatvoru je obolio i pušten je na slobodu nakon izdržane polovice kazne te se nastavio baviti znanstvenim radom. Na sveučilištu u Budimpešti 1928. dobio je mjesto sveučilišnog profesora, ali država mu je odbila dati putovnicu te je morao ostati u Zagrebu. Godinu poslije, na zahtjev albanske vlade i Akademije znanosti iz Beča, dobio je putovnicu da bi u Albaniji proučavao povijest te zemlje gdje je priredio III. svezak Codex Albanicus. Nakon povratka u Hrvatsku dobio je prijeteće pismo, mediji su ga počeli napadati, a velikosrpski milje odlučio ga je ubiti. Pripadnici organizacije Mlada Jugoslavija, koja je bila pod kraljevom zaštitom, napali su ga na ulazu u stan u središtu Zagreba i čekićem mu razbili glavu. Od posljedica je umro 19. veljače 1931., a rukopis III. svezaka Codex Albanicus ukraden je iz njegova stana. Tada su znanstvenik svjetskoga glasa Albert Einstein i njemački pisac Heinric Mann putem Međunarodne lige za prava čovjeka pozvali svjetsku javnost na prosvjed protiv zločina počinjena nad dr. Milanom pl. Šufflayem. No zločinci su pobjegli u Beograd tako da nitko nije kazneno odgovarao za ubojstvo dr. Šufflaya.