100 GODINA OD POGUBLJENJA AUGUSTINA KMOŠEKA

Memorijalni skup sjećanja i obilježavanje 100. obljetnice pogubljenja češkog legionara Augustina Kmošeka, održani 16. kolovoza 2016. na Mirogoju, pokazali su kako Česi Zagreba i Hrvatske čuvaju svoju tradiciju, te pamte i poštuju svoju povijest.

Organizirala ga je Češka beseda Zagreb, a na skupu i polaganju vijenca na Kmošekov grob sudjelovao je i pukovnik Tamaš Svozil, vojni ataše Veleposlanstva Republike Češke u Zagrebu. Uz pukovnika Svozila bila je i njegova obitelj.

– Danas smo se okupili na memorijalnom skupu obilježavanja 100. obljetnice pogubljenja češkog legionara 1. svjetskog rata. Grob Augustina Kmošeka, koji se nalazi na kraju sjevernog dijela arkada Mirogoja, je čuvani spomenik o kojem se već dugi niz godina brine Češka beseda Zagreb, odnosno gospođa Jarmila Hanuška, u ime sekcije Očuvanje tradicija, u koju spada i briga o grobovima Čeha i članova ČBZ.

Ispiranjem oborinskih voda grob je već više puta značajnije oštećen. Stoga smo se početkom ove godine s molbom za pomoć oko sanacije groba obratili Veleposlanstvu Republike Češke u Zagrebu. Vlada Republike Češke je putem Ministarstva obrane darovnim ugovorom odobrila financijska sredstva za obnovu ovog groba-spomenika.

Ovom prilikom zahvalila bih Vladi ČR, Ministarstvu, Veleposlanstvu i prisutnome pukovniku Tomašu Svozilu na financijskoj pomoći – rekla je profesorica Alenka Štokić, predsjednica Češke besede Zagreb.

Nakon pozdravnog govora koji je održala Štokić pročitana je pjesma “Mirogoj” češkog pjesnika Jirija Wolkera, a sudionici su se uputili na Kmošekov grob. Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-češkog društava je govorio o 1. svjetskom ratu, a Juraj Bahnik, predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba, je podsjetio na život i razloge pogubljenja Kmošeka.

Bahnik je obraćanje počeo stihom „Navik on živi, k zgine pošteno“ iz pjesme „Pozvanje na vojsku“ hrvatskog plemića i vojskovođe Frana Krste Frankopana.

– Za razliku od Krste Frankopana, Augustin Kmošek, nije bio slavan čovjek plemićkog roda, možda nije bio niti heroj, ali sigurno je da je poginuo zbog poštenja. Pošteno je priznao da je češki legionar i to ga je stajalo života – rekao je Bahnik te nastavio govoriti o Kmošekovu životu i smrti.

Augustin Kmošek rođen je u Češkoj 24. prosinca 1889. u mjestu Litrbachy, kotar Lytomyšl, u obitelji bogatoj djecom, ali siromašnoj imovinom. Bio je mlinar i taj je posao radio do početka rata kad je unovačen u austro-ugarsku vojsku i dodijeljen 98. pješačkoj pukovniji. Otišao je na ruski front gdje su ga 18. prosinca 1914. zarobili Rusi. Odmah se prijavio u Češku družinu te je po završetku ruske vojne obuke raspoređen u 4. četu s kojom je sudjelovao u bici kod Gorlica. Njemačka vojska ranila ga je i zarobila 2. svibnja 1915., te predala austrijskom zapovjedništvu. S obzirom da nije znao dobro ruski, Kmošek se predstavljao kao Poljak iz Varšave. Kao zarobljenik odvezen je u Budimpeštu i nakon izlječenja prebačen je u zarobljenički logor. Iz tog logora upućen je na rad na imanje baruna Gutmanna u Orahovici. Otud je pobjegao, ali je uhvaćen 1. kolovoza 1916. i predan vojnom zapovjedništvu u Osijeku. Iz nepoznatih razloga Kmošek je priznao sve o sebi. Zbog tog je bio optužen prema vojnom kaznenom zakonu. Sudski proces je održan 12. kolovoza 1916. pred Divizijskim sudom u Zagrebu. Kmošek je rezolutno odbio obranu koju mu je predlagao njegov branitelj. Pod tim okolnostima Kmošek je bio osuđen na smrt vješanjem, ali mu je kazna zamijenjena za smrt strijeljanjem, te je izvršena istog dana u dvorištu Divizijskog suda u Zagrebu. U smrt je Kmošek, prema svjedočenju vojnog zapovjednika čete, otišao potpuno smiren. Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.

– Zahvaljujući pripadnicima češke manjine u Zagrebu, spomen na legionara Kmošeka do danas je sačuvan. Njegov grob nije samo spomenik 1. svjetskom ratu, postao je jedan od simbola domoljublja i mjestom susreta i pijeteta zagrebačkih Čeha i njihovih prijatelja koji su se 16. kolovoza 2016. okupili uz Kmošekov grob kako bi obilježili 100. godišnjicu njegove tragične smrti – rekao je Bahnik.