VINKO VOŠICKI – PRVI IZDAVAČ KRLEŽINIH SABRANIH DJELA
Za poznatog koprivničkoga izdavača i knjižara Vinka Vošickoga do prije nekoliko godina čuli su tek rijetki, no nakon što je 2020. književnik Marko Gregur o ovome svome nekadašnjem sugrađaninu napisao uspješni roman pod naslovom Vošicki, njegovo ime je postalo poznatije, kao i biografija, makar i romansirana. Iako je djelovao u prvoj polovici 20. stoljeća u Koprivnici, Vošicki je bio daleko utjecajniji, a djela koja je izdao vrijedna su i danas za povijest hrvatskog izdavaštva, ali i hrvatske književnosti.
Pravim imenom Vincenc Vošický, rodio se 24. siječnja 1885. u Ledeču u Češkoj. U obližnjem Kolínu završio je dva razreda trgovačke škole, te naukovanje u knjižari i papirnici. Zatim je radio kao knjižarski knjigovođa i sortimenter u Příbramu. Kao novak 1906. je stupio u vojsku, a po njenom odsluženju napušta Češku te dolazi 1909. u Koprivnicu i ostaje do kraja života. Vošicki je naprije radio u knjižari Jaroslava Merhauta, koprivničkog knjižara i nakladnika, koji je također došao iz Češke i koji u Koprivnici nije ostao dugo. Njegovu je knjižaru preuzeo Vošicki 1911. i počeo postupno proširivati poslovanje pa je ubrzo otvorio i malu tiskaru. Nakon Prvoga svjetskog rata u kojem je sudjelovao na ratištima, Vošicki je 1921. dobio obrtnicu za pokretanje tvornice kuverata i papirnate robe, a 1923. i za obrt plakatiranja u Kraljevini SHS.
Vošicki je postao uspješan izdavač i knjižar zahvaljujući pametnoj poslovnoj politici. Pratio je tržište knjige i potrebe čitateljske publike te je izdavao djela različitih žanrova kako bi privukao kupce različitih društvenih skupina, od djece do odraslih. Kako bi knjigu učinio i cijenom što pristupačnijom širokim slojevima, tiskao ju je na jeftinom papiru, a mnogo pažnje posvećivao je reklamama.
Vošicki je prvi počeo izdavati sabrana djela Miroslava Krleže s kojim pokreće i poznati časopis Književnu republiku. Ugovorom se obvezao na izdavanje tog časopisa te Krležinih Sabranih djela u 13 knjiga, međutim tiskane su samo tri knjige: Vučjak (1923.), Novele (1924.) i Pjesme I (1926.). Suradnja nije nastavljena jer se Vošicki opravdavao financijskim razlozima, a Krleža je bio ogorčen odugovlačenjem i kašnjenjem. No ipak, Krleža je potkraj njegovog života ipak financijski pomogao Vošickog, cijeneći njegovu hrabrost što je pristao izdavati mu sabrana djela u doba kad to drugi izdavači nisu htjeli i u doba kada je Krleži bilo tek 30 godina.
Značajan izdavački pothvat Vinka Vošickog bila je Svjetska biblioteka u kojoj je objavio 66 knjiga, a urednik joj je od 1923. bio književnik Milan Begović. U toj je ediciji izdao djela Tolstoja, Goethea, Sienkiewicza, Zole, Hugoa, Maupassanta, Schopenhauera, Barresa, Scotta, Wildea, Jiráseka i drugih svjetskih književnika.
Vošicki je 1922. počeo objavljivati romane Karla Maya i do 1946. objavio 16 naslova s oko 20.000 stranica. Bajke za djecu tiskao je u biblioteci Tako vam je bilo nekoć koja je obuhvatila 59 svezaka u dva izdanja. Za mlade je Vošicki izdavao Pustolovine Kurta Gavrana u 20 svezaka te Put Petra Juranića oko svijeta u 21 svezak. U oba slučaja radilo se o prijevodima djela s njemačkog. Ti su svesci danas rijetko očuvani i predstavljaju pravi raritet.
Vinko Vošicki imao je značajan utjecaj i na društveni život Koprivnice jer u to vrijeme knjižare nisu bile samo mjesta trgovanja, već i kulturna okupljališta ili u najmanju ruku faktor koji pridonosi stvaranju kulturnog ozračja. Bio je član brojnih strukovnih ali i obrazovnih društava koja je i materijalno pomagao.
U Drugom svjetskom ratu Vošicki je podupirao partizane i bio zatvaran. Nakon rata dobio je ovlaštenje da može obavljati trgovinu knjižarskom, papirnatom robom, slikama, pisarničkim materijalom i muzikalijama, no 1947. je odjavio obrt te tijekom 50-tih godina radi kao poslovođa knjižarskog poduzeća Drava.
Vinko Vošicki umro je 23. listopada 1957. u Koprivnici koja se ovom značajnom hrvatskom Čehu odužila imenovanjem ulice.
Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.