U ZAGREBU OBILJEŽEN MAKEDONSKI DRŽAVNI BLAGDAN – DAN SV. ĆIRILA I METODA

Povodom Dana sv. Ćirila i Metoda, Vijeće makedonske nacionalne manjine Grada Zagreba, na Tribini grada Zagreba, organiziralo je večeras predavanje “Život i djelo svete braće Ćirila i Metoda” koje je održala dr. sc. Sandra Požar sa Staroslavenskog instituta Zagreb, a moderirala Spomenka Demnieva. Tribini su prisustvovali: veleposlanik Makedonije u Hrvatskoj Milaim Fetai, saborska zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj, vijećnici Vijeća i članovi MKD Ohridski biser Zagreb.

Prosvjetiteljski rad sv. Ćirila i Metoda za Makedonce, ali i za cijeli slavenski svijet od izuzetnog je značaja. Kad im je car Mihajlo II. dao zadatak da odu u Moravsku, na poziv kneza Rastislava, sv. Ćiril i Metod prevodili su crkvene tekstove na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna, kojim su i sami govorili. Tim prevoditeljskim radom bavili su se sve do smrti (Ćiril 869 g., a Metod 885 g.), a preveli su Stari zavjet i sve važnije molitve. Značenje njihovih prijevoda i odabira jezika makedonskih Slavena kao književnog jezika je nemjerljivo. Na taj je način jezik makedonskih Slavena postao prvi zapisani književni slavenski jezik uopće, s vlastitim pismom, koje nije bilo imitacija niti jednog tadašnjeg pisma.

Dan sv. Ćirila i Metoda makedonski je državni blagdan koji se proslavlja 24. svibnja u čast izumitelja prvog slavenskog pisma – glagoljice. U 11. stoljeću Crkva je proglasila 24. svibnja (11. svibnja po Julijanskom kalendaru) danom svetih prosvjetitelja Ćirila i Metoda. Taj dan je u Makedoniji prvi puta obilježen 11. svibnja 1860. godine u crkvi Sv. Bogorodice u Skopju, a za datum je izabran početak misije u Moravskoj. U Ohridu, gradu-koljevci slavenske pismenosti i kulture, tradicionalno se održava više svečanosti. Središnja svečanost obilježavanja Dana sveslavenskih prosvjetitelja počinje pred spomenikom sv. Ćirila i Metoda. Na skopskom Sveučilištu koje nosi ime sv. Ćirila i Metoda, na Institutu za makedonski jezik i Makedonskoj akademiji nauka i umjetnosti drže predavanja na temu značaja rada Svete Braće. Portreti sv. Ćirila i Metoda tema su mnogih likovnih umjetnika, a njihove skulpture krase brojne gradove u Makedoniji. Njihov je rad opjevan u mnogim narodnim pjesmama i pripovijetkama, njihov duh živi i dandanas.

Papa Ivan Pavao II. izuzetno je poštovao Svetu Braću i proglasio ih zaštitnicima pismenosti cijele Europe. U Rimu se od 1969. tradicionalno svake godine posjetom državne i crkvene delegacije iz Makedonije odaje počast na grobu sv. Ćirila u Crkvi sv. Klimenta. Ovome prethodi službeni posjet Vatikanu. Poglavar Makedonske pravoslavne crkve predvodi molitvu na grobu sv. Ćirila, a u Rimu nekoliko dana traju dani makedonske kulture s velikim brojem koncerata i izložbi.

U iseljeništvu, osim u Rimu kao središtu proslave, ovaj se blagdan slavi gdje god žive Makedonci svečanom liturgijom u makedonskim crkvenim općinama i organiziranjem okupljanja s makedonskim izvođačima. Najviše se praznuje u Ellwangenu u južnoj Njemačkoj, u gradu gdje je sv. Metod proveo dvije i pol godine u zatvoru.