PROSLAVLJEN DAN BOŠNJAKA
U zagrebačkom hotelu Sheraton večeras je u organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba obilježen Dan Bošnjaka, a povod za proslavu bila je 29. godišnjica usvajanja Deklaracije o vraćanju povijesnog nacionalnog imena Bošnjak i naziva bosanskog jezika na zasjedanju Prvog bošnjačkog sabora održanoga 27. i 28. rujna 1993. u Sarajevu. Otvarajući program voditelj Zijad Grčić recitirao je pjesmu Mora bošnjačkog književnika Abdulaha Sidrana:
Šta to radiš sine? Sanjam, majko. Sanjam, majko, kako pjevam, a ti me pitaš, u mom snu: šta to činiš, sinko? O čemu, u snu, pjevaš, sine? Pjevam, majko, kako sam imao kuću. A sad nemam kuće. O tome pjevam, majko. Kako sam, majko, imao glas, i jezik svoj imao. A sad ni glasa, ni jezika nemam. Glasom, koga nemam, u jeziku, koga nemam, o kući, koju nemam, ja pjevam pjesmu, majko.
Potom je pozdravio uzvanike; predstavnike Hrvatskog sabora, Vlade RH, ministarstava, veleposlanike Irana, Malezije, BiH, Slovenije i Turske, saborske zastupnike, predstavnike Islamske zajednice Hrvatske, predstavnike političkih stranaka te predstavnike nacionalnih manjina i bošnjačkih udruga u Hrvatskoj.
Prisutnima se obratio i Armin Hodžić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba. – Od 2019. obilježavamo u Zagreba dane 27. i 28. rujna kao Dan Bošnjaka. Pogrešno je reći da smo 1993. promijenili svoje ime, ispravnije je reći da smo ga vratili. Prije toga bili smo u okvirima koji su bili unaprijed zadani i nismo mogli imati puno prava vezano za svoje nacionalno opredjeljenje, te smo to dobili 1993. godine. S odmakom vremena, s obzirom da nije bilo obilježavanja Dana Bošnjaka prije deset-petnaest godina, shvatili smo koliki je historijski značaj ove odluke, koliko je ona bila hrabra, koliko je bila mudra i odvažna. I zbog toga ne samo danas, nego i ubuduće, imamo obvezu obilježavati ove dane i govoriti o kontekstu u kojemu je došlo do ove odluke na zasjedanju bošnjačkog sabora u Sarajevu. Kao što ste vidjeli na novom popisu stanovništva u Hrvatskoj došlo je do pada broja pripadnika nacionalnih manjina. Svatko tko se bavi ovom temom nije bio iznenađen, kao što znate veliki broj stanovnika se iselio, a kod nacionalnih manjina izražen je i trend asimilacije. Međutim, ako nas nešto u tim statističkim podatcima može radovati, to je da je bosanski jezik, uz romski, jedini materinski jezik koji za četiri posto bilježi rast broja ljudi koji njime govore dok su ostali manjinski jezici u velikom padu – rekao je Hodžić. Pozvao je Bošnjake da iskoriste pravo i glasuju na skorašnjim izborima u BiH, a govor je završio čestitajući Dan Bošnjaka.
Izjavu za medije o važnosti i ulozi vijeća nacionalnih manjina dao je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH. – Nama je vrlo bitno da u lokalnim samoupravama djeluju vijeća i predstavnici nacionalnih manjina i artikuliraju pitanja koja su vezana za probleme koji se pojavljuju u nacionalnim manjinama u sredinama u kojima žive. To je jedan institut. Savjet smatra da treba izmijeniti ulogu vijeća, i radi na tomu, koja trebaju imati veće ovlasti kako bi se ti problemi rješavali, a ne da to bude samo na savjetodavnom nivou – rekao je Tolanuer.
