PRIZNANJEM MAKEDONSKOG JEZIKA PROCVALA JE MAKEDONSKA KNJIŽEVNOST
Predavanje na temu kako je nastala i razvijala se makedonska književnost i tko su najpoznatiji makedonski pisci, održao je danas mr. sc. Vladimir Ilievski, magistar filoloških znanosti, u Makedonskoj pravoslavnoj crkvenoj općini Sv. Zlata Meglenska u Zagrebu. Makedonska književnost ima dugu povijest, ali pravi procvat doživjela je tek nakon priznanja makedonskog jezika službenim 1944. godine.
No buđenje nacionalne svijesti Makedonaca počelo je mnogo ranije, već u drugoj polovici 19. stoljeća postojali su udžbenici na makedonskom jeziku čiji su autori bili Partenij Zografski i Kuzman Šapkarev. Oni su odigrali ključnu ulogu u jačanju nacionalne svijesti, a njihovu ulogu preuzeli su Đorđi Pulevski, braća Miladinovci, Grigor Prličev, Krste Petkov Misirkov i Kosta Solev Racin, koji su pisali na makedonskom jeziku i promovirali njegovu uporabu. Đorđi Pulevski je još 1880. godine nastojao izdati makedonsku gramatiku, a braća Miladinovci, Rajko Žinzifov, Grigor Prličev i Jordan Hadži Konstantinov – Džinot pišući na makedonskom jeziku inzistirali su na njegovom uvođenju u škole.
Krste Petkov Misirkov, filolog, književnik, povjesničar i publicist autor djela Za makedonckite raboti jedan je od utemeljitelja makedonskog jezika. U knjizi je analizirao politički položaj makedonskog jezika i donio program za makedonski nacionalni pokret. Dok se Kosta Solev Racin, autor zbirke poezije Beli mugri, smatra utemeljiteljem suvremene makedonske književnosti. Neki od najpoznatiji makedonskih pisaca su Kole Nedelkovski, Blaže Koneski, Aco Šopov, Slavko Janevski, Kole Casule, Tome Arsovski, Goran Stefanovski, Živko Čingo…
Predavanje, kojemu su prisustvovali Zorica Velinovska, članica Savjeta za nacionalne manjine RH, protojerej stavrofor Kirko Velinski, profesorice makedonskog jezika, članice i članovi Vijeća, te drugi pripadnici makedonske nacionalne manjine u Zagrebu, organiziralo je Vijeće makedonske nacionalne manjine Grada Zagreba.
