PREDAVANJE O JURJU PODJEBRADSKOM U SKLOPU DANA ČEŠKE I HRVATSKE KULTURE U ZAGREBU
U sklopu Dana češke i hrvatske kulture u Zagrebu Hrvatsko-češko društvo i Češka beseda Zagreb organizirali su u Češkom narodnom domu predavanje Jiří z Poděbrad / Juraj Podjebradski, posvećeno češkom kralju iz 15. stoljeća, koje je održao Miroslav Křepela, potpredsjednik Hrvatsko-češkog društva. Juraj Podjebradski rodio se 1420., za češkog kralja izabran je 1458. i vladao je do svoje smrti 1471.
-Jedini je češki kralj koji nije potjecao iz kraljevske dinastije, već iz domaćeg, feudalnog plemstva, te bio prvi kralj u Češkoj i u Europi koje je izabralo plemstvo – kazao je Křepela koji je objasnio okolnosti u kojima je živio i djelovao Juraj Podjebradski. Rodio se i odrastao u vrijeme husitskih ratova u Češkoj između katolika i husita koji su trajali od 1419. do 1434. kada je između dvije vjerske skupine sklopljen mir i dogovorena uzajamna tolerancija. I sam je pripadao husitima, ali njihovom umjerenijem ogranku i postao njihov vođa. Kao takav, postao je najmoćniji plemić u Češkoj te je 1453. preuzeo dužnost regenta Češke uime maloljetnog kralja Ladislava Posmrtnog iz dinastije Habsburg, a nakon njegove smrti 1458. izabran je za kralja na Češkom saboru. Bio je umjeren i tolerantan prema katoličkoj vjeri te je u početku bio prihvaćen od strane brojnih europskih vladara. Njegovu vladavinu obilježili su veliki napori za očuvanje mira i tolerancije između husita i katolika u vjerski podijeljenoj Češkoj te je dobio nadimke „Kralj dvaju naroda” i „Prijatelj mira”, no protivnici su mu bili katolički češki plemići, posebno u Moravskoj, Šleskoj te Gornjoj i Donjoj Lužici. U doba kad se Europa suočavala s osmanskim osvajanjima, Juraj Podjebradski je 1462. predstavio plan uspostave Lige europskih kršćanskih institucija, što je prva povijesna zamisao uspostave europskog jedinstva i preteča Europske unije, budući da je Liga trebala imati zajedničke institucije, počivati na ideji ravnopravnosti svih njenih članica te na miran način rješavati sporove među njima. Ideja međutim nije naišla na odobravanje europskih vladara osim nekolicine, a neprijateljski stav prema češkom kralju kao husitu zauzeo je i papa Pio II. i njegov nasljednik Pavao II. koji ga je 1466. ekskomunicirao i pozvao na križarski rat protiv „čeških heretika“. U rat se uključio i ugarsko-hrvatski kralj Matija Korvin koji je zavladao velikim dijelom čeških zemalja te se u Olomoucu 1469. čak i okrunio češkim kraljem. Juraj Podjebradski umro je 1471., a prije smrti za svog je nasljednika odredio poljskog kraljevića Vladislava Jagelovića. On je nakon smrti Matije Korvina 1490. postao i ugarsko-hrvatski kralj te pod svojom vlašću ponovno objedinio sve češke zemlje. Prema Křepelinim riječima, doba vladavine Jurja Podjebradskog smatra se u političkom smislu „zlatnim razdobljem“ češke povijesti, tijekom kojega je Češka je postala najuglednija država srednje Europe, a ideje koje je zastupao ovog posljednjeg češkog nacionalnog kralja uvrštavaju među vizionare europskog ujedinjenja.
Aktualnost tih ideja, u vrijeme kada upravo Češka predsjeda Vijećem Europske unije i kada se u Zagrebu održava summita zemalja okupljenih na platformi obrane Ukrajine od ruske agresije, u svojim su pozdravnim govorima istaknuli predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac i predsjednik Češke besede Zagreb Juraj Bahnik koji je, kako je kazao, ime dobio upravo prema Jurju Podjebradskom.
