PJESMOM, PLESOM I NOŠNJAMA MANJINE POKAZALE RASKOŠ SVOJE KULTURNE BAŠTINE

Šesnaest nacionalnih manjina predstavilo se folklorom i glazbom na manifestaciji  Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina Republike Hrvatske 2025. održanoj 30. studenoga u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu. Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Vlade RH, na inicijativu i uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine, a nastupili su ansambli i pjevačke skupine: albanske, bošnjačke, crnogorske, češke, mađarske, makedonske, njemačke i austrijske, poljske, romske, rusinske, slovačke, slovenske, srpske, talijanske, ukrajinske i židovske manjine. Domaćin večeri bio je ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, a zemlja partner Ukrajina koju je predstavljao Zasluženi akademski prikarpatski ansambl pjesme i plesa Ukrajine “VERKHOVYNA”.

Prije nego što su pozornicu zauzeli pjevači i plesači nacionalnih manjina, punoj dvorani publike obratio se Tibor Varga, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine. – Želim izraziti dobrodošlicu svima na središnjoj manifestaciji nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Pokrovitelj ove manifestacije je Vlada Republike Hrvatske te pozdravljam premijera Andreja Plenkovića s ministrima koji nam je svojim dolaskom ukazao izuzetnu čast. Također pozdravljam veleposlanike više od 25 zemalja, predstavnike vjerskih zajednica, kao i bivšeg predsjednika Savjeta Aleksandra Tolnauera koji je dvadeset godina vodio Savjet. Pozdravljam Matu Arlovića, izaslanika predsjednika Ustavnog suda, izaslanicu predsjednika Hrvatskog sabora Vesnu Bedeković, saborske zastupnike, vijećnike i predstavnike manjina kao i predsjednike udruga s njihovim članovima. Ove godine zemlja partner nam je Ukrajina koju samo odabrali da bismo na ovaj način iskazali solidarnost s patnjama kroz koje ova zemlja prolazi. Jer mi u Hrvatskoj, za razliku od ostalih zemalja Europske unije, imamo živa sjećanja i iskustva na rat i razaranja. Danas ćemo imati priliku da se uvjerimo da Ukrajina itekako ima svoju kulturu, jezik i tradiciju. Ukrajinska nacionalna manjina na ovim prostorima postoji više od sto godina a pripadnici ove manjine, kao i svih ostalih manjina, dali su značajne osobe važne za razvoj i napredak našeg društva. Ne smijemo zaboraviti ni naše branitelje koji su sudjelovali u obrani Hrvatske, kao i činjenicu da su pripadnici svih manjina dali svoj doprinos u Domovinskom ratu. Što se tiče prava nacionalnih manjina, možemo s ponosom reći da se Hrvatska nalazi pri samom vrhu Europske unije. Hrvatska je domovina svih naših manjina, zajedno s Hrvaticama i Hrvatima radimo na boljitku Lijepe Naše. Kroz ovu manifestaciju, a i druge programe kulturne autonomije, svjedočimo koliko je Hrvatska bogata ne samo svojom baštinom nego i kulturom i tradicijom 22 nacionalne manjine. Hrvatska spada u manje zemlje, ali s velikim srcem koje je pokazala kroz povijest kada se sama obranila od velikog Osmanskog carstva, kao i od JNA, treće vojne sile u ondašnjoj Europi. To srce pokazalo se i u brizi i pomoći za izbjegle i prognane. Zato smo ponosni na Hrvatsku i zato je volimo, i zato Hrvatska „još nije propala niti nigdar bude“. Danas ovdje i sada svjedočimo stvarnoj slici Hrvatske koja prikazuje Hrvatsku kao tolerantnu, slobodnu i demokratsku zemlju u kojoj nacionalne manjine zajedno s Hrvatima žive, rade i grade svoju budućnost. Nacionalne manjine u Hrvatskoj most su suradnje s matičnim zemljama iz koje potječu a koja se očituje u gospodarskim, kulturnim i drugim vezama. Voljeli bismo da Hrvati u drugim zemljama imaju prava i mogućnosti kao što ih imamo mi ovdje. Vlada Republike Hrvatske na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem od početka svojeg mandata svesrdno i kontinuiranom pomaže na ostvarenju svih prava nacionalnih manjina i na tome smo neizmjerno zahvalni. Kao potvrdu toga danas ću uime Savjeta predati Zlatnu plaketu kao iskreni znak pažnje za dugogodišnju suradnju – kazao je Varga. Naglasio je da je organizacija ovako velike manifestacije nakon sedamnaest godina stanke bila vrlo izazovna, te posebno zahvalio domaćinu Ansamblu LADO, ukrajinskom ansamblu „VERKHOVINA“, ukrajinskom veleposlaniku u Hrvatskoj Vasilju Kriliču, Ukrajinskog zajednici grada Zagreba, HTV-u, osoblju KD Vatroslav Lisniski i cijelom organizacijskom timu na čelu s Ivanom Šimac, Zoltanu Balažu Piriju, Stručnoj službi Savjeta, kao i sivim sudionicima manjina koji su prezentirali svoju kulturu i tradiciju.

Govor je održao i premijer Plenković, zahvalio je sudionicima programa, organizatorima te pozdravio izaslanike, ministre, saborske zastupnike… -U ime cijele hrvatske Vlade želim posebno zahvaliti veleposlaniku Ukrajine Vasilju Kriliču i izaslanstvu koje je došlo iz Ukrajine, a ukrajinskoj nacionalnoj manjini čestitati što je danas glavna manjina – partner događaja. Još jednom izražavam solidarnost i potporu Ukrajini i ukrajinskom narodu u nevjerojatnom herojstvu u obrani Ukrajine od ruske agresije – kazao je Plenković te posebno zahvalio Aleksandru Tolnaueru na angažmanu s kojim je Vlada RH jako dobro surađivala dok je bio predsjednik Savjeta, a istaknuo je i da je sada Tibor Varga više nego dostojan nasljednik u ovoj ulozi.

– Prije devet godina krenuli smo u snažnu i sjajnu priču o uključenosti nacionalnih manjina u život Hrvatske putem predstavnika u Hrvatskom saboru. Krenuli smo u operativni plan za nacionalne manjine koji je donio novu kvalitetu. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima fiksna mjesta u jednoj izbornoj jedinici za izbor predstavnika manjina u Hrvatski sabor. Tu suradnju digli smo na zavidnu razinu, te poslali poruku da tu razinu poštovanja koju pokazujemo za nacionalne manjine ovdje u Hrvatskoj želimo i za hrvatsku manjinu i Hrvate u drugim državama. Znamo koliko je identitet važan, koliko je važna kultura, običaji, jezik i učinit ćemo sve da ta suradnja bude i unutarnji primjer političke stabilnosti i dobar primjer za europske prakse i nećemo posustati. Važno je da šira javnost razumije zašto to radimo i kako to radimo jer je puna uključenost, dijalog i poštovanje ono što cijelo društvo i cijelu državu čini snažnom, kvalitetnom i boljom. Hrvatsko društvo i država to radi sviješću zemlje i naroda koji je prošao zaista težak put u cijeloj svojoj povijesti, a osobito prije trideset pet godina u vrijeme Domovinskog rata kada je velikosrpski režim vršio agresiju na Hrvatsku. Međutim, Hrvatska je iz toga rata izašla kao pobjednik i imala snage pružiti ruku i danas ima snage pružiti ruku i želi uključenost svih naših nacionalnih manjina u naš politički, kulturni, javni, gospodarski, akademski i svaki drugi život. Stoga projekte koje hrvatska država financira, financira sviješću da je to dobro za nacionalne manjine, ali i za cijelo društvo – kazao je Plenković.

Manjinski ansambli i zborovi predstavili su se prema abecednom redu te je prvo nastupilo Albansko kulturno društvo u Hrvatskoj “Shkëndija” i izvelo plesove Šota i Libražd iz Albanije prema koreografiji Dilavera Kryeziu. “Shkëndija” je najstarija albanska udruga u Hrvatskoj koju su 1960. godine osnovali studenti s Kosova, a predsjednica je Gentiana Lleshdedaj. Igre Bošnjaka i Bošnjakinja iz BiH prema koreografiji Emira Bašića, uz glazbenu obradu Emira Bašića i Samira Nurkića, plesao je BKUD “Sevdah” Zagreb, prvo je registrirano bošnjačko kulturno-umjetničko društvo u Zagrebu, kojim predsjeda Džana Kahteran Hodžić. Društvo perojskih Crnogoraca “Peroj 1657“ plesalo je Splet crnogorskih plesova Poigraj, poskoči prema koreografiji Nerine Štajner, a Folklorni ansambl „Holubička“ Češke besede Daruvar otplesao je ples Dožinková scéna – prikaz žetvenih svečanosti u koreografiji Míla Brtníka starijega. Češka beseda Daruvar djeluje već četrdeset godina, a njome predsjeda Željka Zadro. Koreografiju Izvorni mađarski ples „Derenka“ iz mjesta Korog, koju je osmislila Izabella Katić izvela je Udruga za njegovanje običaja Mađara “Korogy” koja djeluje u mjestu Korođ u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Makedonsko kulturno društvo „Braća Miladinovci“ Osijek izvelo je Igre kumanovskog kraja otvorena i zatvorena kola – Što mi omi lelo male, Ceniv se u popa, Tri neveste tikve brale prema koreografiji voditeljice folklorne sekcije Mirte Galo. Društvo je osnovano 1994. godine a njime predsjeda Boris Trajanovski. Pjesmu Edelweiss izveo je zbor Udruge Nijemaca i Austrijanaca Sirač osnovane 2015. godine kojom predsjeda Josip Krajcer. Poljsku narodnu glazbu pjevala je Vokalna grupa „Wisła“ koja djeluje u okviru Poljske kulturne udruge “Mikolaj Kopernik” u Zagrebu. Osnovana je 2003. godine a glazbena voditeljica je Jana Naglić. Romske plesove iz Baranje, prema koreografiji Jovice Radosavljevića, izvelo je Romsko kulturno umjetničko društvo „Darda“ koje djeluje od 2002. godine u okviru Romskog resursnog centra Darda pod predsjedanjem Jovice Radosavljevića. Savez Rusine Republike Hrvatske koji objedinjuje tri kulturno-umjetnička društva KUD “Joakim Hardi” Petrovci, KUD “Joakim Govlja” Mikluševci i KUD “Osif Kostelnik” Vukovar izveo je Vjenčić rusinskih narodnih plesova koreografa i umjetničkog voditelja Zvonka Kostelnika. Savez je osnovan 1968. godine a predsjednica je Dubravka Rašljanin. Matica slovačka – Matica slovenska „Kukučin-Kuntarić “ Jakšić, članica Saveza Slovaka, izvela je ples Šarišska polka prema koreografiji Silvije Polić. Osnovana je 2007. godine a predsjednik je Pavel Treger. Splet plesova slovenskog primorja prema koreografiji Anja Verberder izveo je Slovenski dom Kulturno prosvjetno društvo „Bazovica“ iz Rijeke. Djeluje od 1947. godine a njome predsjedava Jasmina Dlačić. Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ iz Vukovara, osnovano 2001. godine i djeluje u okviru krovne organizacije kulture Srba u Hrvatskoj, plesalo je uz pratnju orkestra Srpske igre iz Baranje pod umjetničkim vodstvom Miloša Vlahovića, voditelja orkestra Zorana Bogdanovića i voditeljice ženske pjevačke skupine Aleksandre Krtinić. Direktor društva je Dejan Kurucić. Folklorna grupa Unione Italiana – Comunita’ degli Italiani Dignano – Zajednica Talijana Vodnjan, plesala je tradicijski ples Monferrina, prikaz lokalne tradicije iz vremena kada se oko starog srednjovjekovnog kaštela počeo stvarati gradić. Zajednica je osnovana 1948. godine, a predsjednik je Maurizio Piccinelli. Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske, osnovana 2008. godine kojom predsjedava Vlado Karešin, plesala je narodni ples Hopak prema koreografiji Tadea Rifjaka pod voditeljstvom  Željka Hasa. Narodni ples Hopak smatra se nacionalnim plesom Ukrajine i zaštitnim  znakom ukrajinske kulture, a pokazuje širinu ukrajinske duše i snagu nacionalnog karaktera. Židovsku glazbu pjevao je zbor „Mihael Montiljo“, mješoviti pjevački zbor Židovske vjerske zajednice “Bet Israel”. Zbor nosi ime Mihaela Montilja, istaknutog hrvatskog kulturnog djelatnika, osnivača i doživotnog voditelja zagrebačkog Židovskog zbora. Osnovan je 2009. godine kako bi očuvao ideju i djelo Mihaela Miše Montilja. Predsjednik zajdnice “Bet Israel” je  Vatroslav Ivanuša, a dirigent zbora Miroslav Salopek. Zasluženi akademski prikarpatski ansambl pjesme i plesa Ukrajine “VERKHOVYNA” izveo je folklor Haličine, prema koreografiji Vasylja Kulakivskyja. Taj je folklor iz regije grada Ljviva na zapadu Ukrajine koji predstavlja ukrajinsku narodnu umjetnost, običaje i obrede. Ansambl je osnovan 1946. godine a predsjednik je Serhij Dmytrijev. Folklorni niz završio je nastupom Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, profesionalnog folklornog ansambla koji djeluje od 1949. godine u Zagrebu, a čija je ravnateljica Ileana Jurin Bakotić.  

Tematski se od ostatka programa razlikovala pjesma Oda radosti koju su izveli solisti Matic Zakonjšek, tenor, i Snizhana Koverha, sporanistica iz Ukrajine. Renata Sabljak, sopranistica, pjevala je hrvatsku himnu, a soliste su pratili Berislav Arlavi na glasoviru,  Zvonimir Krpan na violini i Iva Ilakovac na violončelu. Program je vodio Ivan Dorian Molnar, a osim pjesmom i plesom manjine su oduševile i raskošnim narodnim nošnjma. Manifestaciji je prisustvovala i Tanja Horvatin, voditeljica Odjela za nacionalne manjine Grada Zagreba. Važno je istaknuti da bez financijske potpore Savjeta za nacionalne manjine, ova manifestacija ne bi bila moguća, a manjinske udruge ne bi mogle ostvariti programe kulturnog amaterizma. Iduće godine, prema izjavi predsjednika Savjeta Tibora Varge koju je dao novinarima prije početka programa, očekuje se da će potpora biti nešto veća nego što je bila prošle godine.