PERO KVRGIĆ – MAJSTOR BRILJANTNIH ULOGA

Bio je Pomet, Dundo Maroje, Harpagon, Nemoćnik, Mochinpott, Arkulin… Pero Kvrgić nesumnjivo je jedan od najvećih hrvatskih glumaca, a njegove su glumačke interpretacije obilježile čitavu jednu kazališnu epohu. Od svojih glumačkih početaka 1944. Pero Kvrgić igrao je u gotovo svim hrvatskim kazalištima i kazališnim grupama, od Gavelle, Teatra &TD, ZKM-a, HNK-a Zagreb, HNK-a Split, dubrovačkog Kazališta Marin Držić, Komedije, Kerempuha do Žara Ptica, te nastupao na najpoznatijim kazališnim festivalima poput Dubrovačkih ljetnih igara i Splitskog ljeta. S predstavama Kraljevo i Patnje gospodina Mochinpotta gostovao je na mnogim inozemnim pozornicama. Iako je teatar njegov život, ni uloge u filmovima i TV dramama nisu mu strane, a radio-drame da i ne spominjemo.

Dobitnik je i brojnih glumačkih nagrada. U doba predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića odlikovan je Redom kneza Branimira za izniman i dugogodišnji doprinos kulturi Republike Hrvatske, a 2007. godine dobio je i vlastitu zvijezdu u hrvatskoj Ulici slavnih na opatijskoj šetnici Slatini. Njegove Stilske vježbe dobile su i službenu potvrdu najdugovječnije predstave s istom glumačkom postavom, što je zapisano u Guinnessovoj knjizi rekorda.

Pero Kvrgić rođen je u Moravicama, u Gorskom kotaru, 4. ožujka 1927. Godine i bio je pripadnik srpske nacionalne manjine. Polazio je nekadašnju zagrebačku Zemaljsku glumačku školu i Dramski studio u Zagrebu. Godine 1944., kao sedamnaestogodišnjak, pridružio se partizanskim kazališnim skupinama “Ivan Goran Kovačić” i “August Cesarec”. Od 1950. do 1954. član je ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, nakon čega se priključuje novoustrojenoj skupini “pobunjenika” iz HNK-a, što je osnovala Zagrebačko dramsko kazalište, danas kazalište “Gavella”. Nakon rada u Zagrebačkom dramskom kazalištu, ponovno se vraća u HNK Zagreb, u čijem ansamblu ostaje do umirovljenja. Pero je Kvrgić glumio u svim većim kazalištima i kazališnim skupinama u Hrvatskoj, kao i na festivalima, među kojima su i Teatar &TD, Zagrebačko kazalište mladih, HNK u Splitu, riječki HKD teatar, dubrovačko Kazalište “Marina Držića”, zagrebački “Kerempuh” i “Komedija”, Teatar u gostima, Epilog teatar, brijunski Teatar Ulysses, Žar ptica, “Bagatella”, Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto… Ostvario je uloge kako u impozantnom nizu klasika, tako i mnogobrojnim djelima suvremenih autora, od čega svakako treba izdvojiti nisku likova iz dramskih djela Marina Držića, od Muna iz drame “Skup”, koju 1950. režira Branko Gavella, do uloga Pometa, Dunda Maroja, Zlatikuma, Arkulina, Negromanta, Staniše, Gulisava Hrvata… Prema nekim podacima, broj uloga koje je Pero Kvrgić u kazalištu odigrao tijekom svoje karijere bliži se brojci od 200, a među njima se doista može pronaći sve: Scapin iz Moliereovih “Scapinovih spletki”, Harpagon iz “Škrtca”, Sganarelle iz “Don Juana”, Sampognetta iz Pirandellove drame “Večeras improviziramo”, Otac iz “Šest osoba traži autora”, zatim su tu Mockinpott iz Weissovih “Patnji gospodina Mockinpotta”, Don Zane iz Marinkovićeve “Glorije”, Nemoćnik iz “Nemoćnika u pameti”, dubrovačkoj inačici Moliereovog “Umišljenog bolesnika”, Nepoznati u Begovićevu “Pustolovu pred vratima”, Periklo u istoimenoj Shakespeareovoj drami, Poljski Židov iz Krležine drame “U logoru”, Kir Janja iz istoimene drame Jovana Sterije Popovića, kao i legendarne “Stilske vježbe” Raymonda Queneaua. Ta je predstava premijerno prikazana 19. siječnja 1968. godine i od tada je konstantno na repertoaru, oborivši sve hrvatske rekorde te sloveći kao potencijalno najdugovječnija predstava na svijetu, igrana u istoj postavi (uz Peru Kvrgića tu je i Lela Margetić). Svoje kolumne, pod imenom “Stilske vježbe”, Kvrgić piše od 2000. do 2002. u “Vijencu”, a knjiga s njima izdana je 2004. godine. Pero Kvrgić nastupao je u nizu televizijskih i igranih filmova (“Opsada”, “H-8”, “Tri četvrtine sunca”, “Drug predsjednik centarfor”, “Sreća dolazi u 9”, “Prijeki sud”, “U sredini mojih dana”, “Kamenita vrata”, “Nausikaja”, “Pont Neuf”, “Doktor ludosti”…). Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su i Nagrada “Vladimir Nazor” za životno djelo, Nagrada “Dubravko Dujšin”, Nagrada Grada Zagreba, Nagrada Grada Dubrovnika, nagrada na Sterijinom pozorju, kao i na sarajevskim Malim scenama, Nagrada “Orlando”, Nagrada “Tito Strozzi”, Nagrada hrvatskog glumišta, Nagrada “Eleonora Duse”, “Marul”…

“Stilske vježbe” je 1968. u Teatru ITD postavio redatelj Tomislav Radić po djelu francuskoga književnika, pjesnika i esejista Raymonda Queneaua “Exercices de style” iz 1947., u kojemu je na 99 načina ispripovijedao priču iz crne kronike. Radić, uz Tonka Maroevića, potpisuje prijevod i adaptaciju. Prvotno zamišljena kao studentski projekt, predstava je nadrasla očekivanja i postala hit sezone odmah po premijeri, održanoj 19. siječnja 1968. u maloj dvorani Teatra ITD, s Mijom Oremović kao prvom partnericom Kvrgiću. Oremović je igrala u šezdesetak predstava prve sezone izvođenja, da bi 1970. ulogu Nje preuzela Lela Margitić. U međuvremenu, predstava je ušla u legendu – snimljena je za televiziju i radio, te postala fenomen svjetskih razmjera kao najdulje izvođena predstava na svijetu s istim glumačkim postavom, što joj je 2008. donijelo uvrštenje u Guinessovu knjigu rekorda. Tijekom 50 godina izvođenja predstava je osvojila brojne nagrade, te gostovala u gotovo svim većim gradovima i mjestima diljem Hrvatske i regije. Od 2007. izvodila se u produkciji Kazališta Planet Art.

”Stilske vježbe” koje su davnog 19. siječnja 1968. godine prvi puta postavljene na pozornici Teatra ITD, prometnule su se u najdugovječniju kazališnu predstavu na svijetu, s punih pedeset godina izvođenja u istom, a uvijek u drukčijem obliku. Najljepšoj kazališnoj priči legendarnih glumaca Pere Kvrgića i Lele Margitić ipak je došao kraj, a nakon svečane izvedbe u Dramskom kazalištu Gavella u Zagrebu krajem lanjskog travnja, sve je jasnije da se “Stilske vježbe” više neće izvoditi. Potvrdila je to tada za Studio i sama glumica Lela Margitić, rekavši da je predstavu “oplakala, ali je još u koroti”.

Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.