PAVAO HATZ – SPRETAN TRGOVAC, VELIKI DOMOLJUB I SPOSOBAN GRADONAČELNIK
Jeste li znali da je Zagreb dobio svoju prvu vatrogasnu organizaciju već 1869. godine? Zasluga je to Pavla Hatza mlađega, jednoga od najbogatijih Zagrepčana toga vremena koji je 1872. godine izabran za gradonačelnika Zagreba. Njegov otac Pavao Hatz bio je ugledni trgovac i posjednik iz obitelji koja je uspješno djelovala u javnom i društvenom životu Zagreba tijekom XIX. Stoljeća kamo je 1808. doselila iz Ugarske. Hatz je otvorio trgovinu u Pivarskoj ulici, a 1819. dobio je pravo građanstva Zagreba nakon čega ulaže novac u gradnju nekretnina. Na Harmici je 1828. sagradio dvokatnu kuću, koju je projektirao arhitekt Bartol Felbinger, namijenjenu stanovanju i trgovini, a njezin zaštitni znak kip je Merkura na pročelju. Uspješni poduzetnik Hatz sagradio je među prvima i veliku kuću na budućem Zrinjskom trgu koju je iznajmljivao i koja mu je ubrzo vratila uloženi novac. Potom je u njegov posjedu došao i ljetnikovac na Vrhovcu. Njegov sin Pavao Anton Hatz, rođen u Zagrebu 15. veljače 1822., bio je istaknuti gospodarstvenik, političar i jedan od osnivača vatrogasnog društva u Zagrebu. Vrhunac njegova političkog djelovanja bila je pozicija zagrebačkoga gradonačelnika 1872.-1873., dok je njegov brat Vilim Hatz u nekoliko je mandata bio zastupnik u Hrvatskom saboru. Nakon sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe obojica su podržavala unionističku politiku. Svi spomenuti članovi obitelji Hatz podupirali su različite kulturne projekte. Za Hatzova gradonačelničkog mandata dovršeno je uređenje Zrinjevca, osnovano je Zagrebačko vatrogasno društvo, otvorene su Hrvatska eskomptna banka i Zagrebačka pivovara.
U to su vrijeme zagrebački zidari, dimnjačari, stolari, bravari i drugi počeli pristupati u prvo Dobrovoljno vatrogasno društvo, te je 1872. bilo oko 100 vatrogasnih dobrovoljaca. Društvo osnovano 1869. obavljalo je punih 40 godina odgovornu službu u obrani Zagreba od požara. U to su vrijeme postojale na raznim važnim mjestima u gradu posebne kontrolne stanice iliti vatrodojavne postaje. S njih se moglo u svako doba dana i noći dojaviti o požaru u ondašnje “vatrogasno spremište”. U to vrijeme zagrebačko gradsko područje bilo je podijeljeno na pet unutarnjih i pet vanjskih kotara. Ovakva podjela na vatrogasne kotare omogućila je da se označi lokacija dojavljenog požara pomoću posebnih uređaja optičke signalizacije s tornja Lotrščaka na Dvercima.
Kad se zagrebačko Dobrovoljno vatrogasno društvo 20. rujna 1909. preselilo u novo vatrogasno spremište na Savskoj cesti, počela se ozbiljno razmatrati mogućnost osnivanja Stalne plaćene vatrogasne straže. Svečano osnivanje profesionalne vatrogasne straže obavljeno je 1. listopada 1910. kad je održana kraća svečanost u novom spremištu na Savskoj cesti. Osnovana su dva odjela, zanimljivo je da je svaki vatrogasac obavljao permanentnu službu punih sedam dana i noći, a tek osmi dan je bio potpuno slobodan. Od to doba vatrogasci su postali profesionalno zaposleni u zaštiti i spašavanju Zagrepčana i njihove imovine. Pavao Hatz zaslužan je i za uređenje Zrinjevca, jednog od najpoznatijih i najljepših zagrebačkih perivoja, smještenoga u samom srcu Zagreba.
Projekt za preuređenje trga u perivoj izradio je 1870. novi gradski mjernik, prvi moderni zagrebački urbanist, Rupert Melkus (1833.-1891.) koji je razdijelio površinu trga u četiri dijela, obrubio ih alejama, a u središtu nacrtao prostranu rondelu. Za aleje su prema želji građana izabrane platane, koje i danas krase popularni Zrinjevac. Projekt perivojnog partera povjeren je pak uglednom vrtnom umjetniku, upravitelju svih bečkih javnih parkova, dr. Rudolphu Siebecku. Prije uređenog perivoja na Zrinjevcu, bio je javni trg na kojem je bilo stočno sajmište, koje je pak preseljeno s Trga tridesetnice ili Harmice 1826., glavnog tržišta i prometnog središta koji se izgradnjom oboda i uređenjem plohe pomalo počinje pretvarati u urbani trg. Zrinjevac, Novi terg, kako ga zvali, postao je pravi centar masovne kulture i glavnim tržištem Zagreba. Preobrazba Novog terga (od 1866. Trga Nikole Šubića Zrinskoga) u perivoj bila je dugotrajna i praćena raspravama. Dok su neki željeli da se uljudi u perivoj obrubljen palačama, drugi su ustrajali na tradiciji koju je ovjekovječio August Šenoa u Zagrebulji o Kraljevskom sajmu na Novom tergu. Tri su se godine, od 1867. do kraja 1869., rastegnule rasprave o uređenju tržišta i napokon se uz podršku gradonačelnika Dragutina Cekuša i osobit angažman njegova zamjenika, Pavla Hatza, potvrđuje nova zamisao. Tako se Zrinjevac ima urediti kao perivoj, a dnevno sajmište će ostati na Jelačić placu, dok će se stočni sajam prebaciti na područje oranica i livada (današnji Trg maršala Tita).
Pavao Hatz ostavio je značajni trag i u razvoju hrvatskog bankarski sustav u 19. Stoljeću, u vrijeme razvoja kapitalizma i začetka prvih financijskih institucija u našim krajevima. Naime, na njegovu inicijativu osnovna je Hrvatska eskomptna banka. upravo Pavlu Hatzu današnji pivoljupci moraju zahvaliti otvaranje Zagrebačke pivovare. Naime, 1892. godine pokazalo se da mali zagrebački pivari s Gornjeg grada ne mogu proizvesti dovoljno piva za grad koji se sve više širio i razvijao. Osnivačka skupština Zagrebačke pivovare kao dioničkog društva održana je 19. svibnja 1892., a uskoro se pristupilo izgradnji tvorničke zgrade u Gornjoj Ilici.
Svečano otvorenje tvornice održano je 12. srpnja 1893. godine. Toga dana tisuće Zagrepčana pohitalo je posjetiti novo zdanje, čiji je vrt bio osvijetljen električnim svjetlima čak petnaest godina prije nego je Zagreb dobio električnu rasvjetu. To je bila posebna atrakcija, te je pivovara tako postala sastavni dio najvećih zagrebačkih znamenitosti. Gradonačelnik Pavao Hatz koji je promijenio lice Zagreba umro je 1873. za vrijeme mandata.
Napomena: Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.