PAD BROJA PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA UTJEČE NA IZBOR VIJEĆA I PREDSTAVNIKA
U organizaciji Savjeta za nacionalne manjine RH u Narodnoj knjižnici i čitaonici u Lipovljanima održana je panel rasprava na temu Središnji registar stanovništva i nacionalne manjine u RH. Panel je dio programa Lipovljanski susreti 2026., tradicionalne trodnevne manifestacije nacionalnih manjina koja se održava od 28. do 30. kolovoza u Lipovljanima na području Sisačko-moslavačke županije. Sudjelovali su Tibor Varga, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, Mirela Balint, voditeljica Službe za prava nacionalnih manjina u Sektoru za nacionalne manjine, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, i Mirjana Oluić, zamjenica župana iz reda srpske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije. Razlog za raspravu o Središnjem registru stanovništva i nacionalnim manjinama u RH, koji će zamijeniti dosadašnji popis stanovništva, budućnost je nacionalnih manjina i moguće smanjenje stečenih prava.
-Značajan pad pripadnika nacionalnih manjina dogodio se u periodu između popisa stanovništva 2011. i 2021. godine , za čak 26,7%. U Hrvatskoj je 2011. živjelo 328.738 pripadnika nacionalnih manjina, a 2021. bilo ih je 240.079. U odnosu na 2011. kada je broj pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj u ukupnom stanovništvu iznosio 7,6%, 2021. bilo ih je 6,2% – rekao je Varga. Prema njegovim riječima, smanjenje broja pripadnika nacionalnih manjina nije iznenađenje s obzirom na demografske trendove u Hrvatskoj kao i odljev stanovništva. Varga je naglasio da se iseljavanje događa zbog ekonomskih razloga, kao uostalom i većinskog stanovništva, ali smanjivanje broja pripadnika nacionalnih manjina utječe na gubitak prava na izbor vijeća i predstavnika.
-Umjesto dosadašnjih 515 manjinskih vijeća, na provedenim izborima 2023. izabrano ih je 339, a umjesto 144 manjinska predstavnika izabrano je 105 – rekao je Varga. Idući izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održat će se 2027. godine. Osim vijeća koja se bave politikom, nacionalne manjine predstavljaju i njihove udruge koje se bave kulturnim amaterizmom i za koje Savjet za nacionalne manjine RH svake godine izdvaja značajna sredstva.
Predstavnik slovačke nacionalne manjine Josip Krajči, koji je vodio panel raspravu, predstavio je podatke o sadašnjoj dobnoj strukturi članova udruga nacionalnih manjina u Hrvatskoj, u kojima je najaktivnija populacija u dobi između trideset i pedeset godina života, a nešto više ih je od 50%. No, upitno je kakva će u budućnosti biti situacija s mlađim pripadnicima manjina. Balint je izjavila da će podaci o pripadnicima nacionalnih manjina početkom 2034. godine biti preuzeti iz popisa birača u Središnji registar stanovništva i nacionalne manjine u RH, kao i to da će se svi moći nacionalno izjasniti putem sustava e-građani. Naime, Porezna uprava ima sve podatke o građanima Hrvatske, tako da će svatko moći provjeriti svoje podatke online ili izravno u Poreznoj upravi. Oluić je istaknula važnost edukacije o tome, kao i to da staro stanovništvo u nekim ruralnim dijelovima nije popisano 2021. što je utjecalo na pad broja pripadnika nacionalnih manjina. Iako se ne radi o velikim brojkama, Oluić drži da to treba što prije ispraviti.
Pokrovitelji Lipovljanskih susreta su Vlada Republike Hrvatske, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH, Savjet za nacionalne manjine RH, Ministarstvo kulture i medija i Sisačko-moslavačka županija. Zemlja partner je Ukrajina, te je poslije panela otvorena je izložba fotografija povodom četvrte godišnjice ruske agresije na Ukrajinu.
