MARIJAN LIPOVAC I FRANJO VONDRAČEK OTKRILI TRAGOVE HRVATA U ČEŠKOJ

U Češkom domu u Zagrebu 28. siječnja predstavljena je knjiga Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj, autora Marijana Lipovca i Franje Vondračeka, objavljena u izdanju Češke besede Zagrebačke županije i Hrvatsko-češkog društva. Marijan Lipovac je povjesničar i bohemist te predsjednik Hrvatsko-češkog društva, a Franjo Vondraček je politolog, predstavnik češke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji te osnivač i prvi predsjednik Češke besede Zagrebačke županije. Zajedno su 2009. napisali knjigu Česi Zagrebu – Zagreb Česima. Osim toga, Lipovac je autor ili suautor knjiga Biskup Duh, Biskup Josip Salač, Češki narodni dom u Zagrebu, Hrvatsko-češko društvo: Prvih 25 godina 2017. Václav Havel. Politička biografija te Ivan Meštrović i Česi, dok je Vondraček napisao knjige Češke povjesnice – dodiri s Hrvatima, Vodič grada Praga, Hrvati južne Moravske, Česi i Moravljani u Zagrebačkoj županiji, Češka kuharica, Češki sveci i Česi kajkavci.

U knjizi Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj, po prvi puta cjelovito se obrađuje oko stotinu osoba iz Hrvatske koje su živjele i djelovale u Češkoj, odnosno žive i djeluju i danas, a prikazani su i ostali tragovi hrvatske nazočnosti i identiteta diljem Češke, poput toponima s hrvatskim imenom, spomen-obilježja hrvatskim velikanima, građevina vezanih uz Hrvate ili ulica i trgova s hrvatskim nazivima. Obrađena je i tema Bijelih Hrvata, kao i moravskih Hrvata.

O knjizi su govorili povjesničari prof. dr. Damir Agičić i dr. Zoran Grijak. Agičić je kazao da se najveći dio knjige odnosi na Prag gdje su duže vrijeme živjeli i djelovali Faust Vrančić, Josip Filipović, Vlaho Bukovac, Božo Lovrić, Fridrih Rukavina i Zvonimir Rogoz, a Amelija Jurković bila je između dva svjetska rata prva dama Praga. Josip Juraj Strossmayer bio je izabran počasnim građaninom te je u Pragu dobio i svoj trg sa spomen-pločom. Svoje ulice imaju i Nikola Tesla i Stjepan Radić, a postoje i Hrvatska, Zagrebačka i Dubrovačka ulica. Uz Vlaha Bukovca koji je u Pragu djelovao kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti, svoja spomen-obilježja u Pragu imaju i praški studenti Nikola Tesla, Vladimir Prelog, Stjepan Radić, Andrija Mohorovičić i August Šenoa. U knjizi su opširno prikazani i drugi istaknuti Hrvati koji su studirali u Pragu; Vatroslav Lisinski, Matija Mesić, Tadija Smičiklas, Vjenceslav Novak, Mirko Rački, Ivan Ribar, Božidar Adžija, Josip Andrić, Milovan Gavazzi, Ante Šercer, Antun Dobronić, Josip Slavenski, Krsto Odak, Frano Kršinić, Milivoj Uzelac, Marijan Trepše, Vilko Gecan, Ljudevit Jonke, Zvonimir Bajsić, Predrag Jirsak… Snažan hrvatski pečat u Pragu imaju samostan Emaus, sagrađen u 14. stoljeću za hrvatske glagoljaše, i Kuća koja pleše kojoj je suautor najznačajniji živući češki Hrvat arhitekt Vlado Milunić. Hrvatski tragovi nalaze se i u katedrali svetog Vida, samostanu Loreta i u pivnici U Fleku gdje je donesena odluka o osnutku Nogometnog kluba Hajduk. U knjizi se govori i o češkim Hrvatima danas, pa je predstavljeno desetak Hrvata koji su se afirmirali u Pragu, i nekoliko predstavnika moravskih Hrvata.

U knjizi su obrađeni i neki od hrvatskih velikana koji su u Pragu bili samo gosti, poput Marije Ružičke Strozzi, Ivana Meštrovića, Ive Vojnovića, Miroslava Krleže, Augusta Cesarca i Franje Tuđmana. Donose se i opisi Praga i Češke u djelima hrvatskih književnika.

Grijak je kazao da knjiga, iako je pisana pristupačnim stilom, ima elemenata znanstvenog djela jer je po svom analitičkom pristupu rezultat višegodišnjeg istraživanja hrvatsko-češkim veza dvojice autora. Po njegovim riječima, knjiga ukazuje na isprepletenost među najeminentnijim osobama hrvatske i češke politike, od velikaša do građanskih elita, koja je proizlazila iz pripadnosti Hrvata i Čeha zapadnom civilizacijskom i kulturnom krugu i zajedničkom državnom sklopu. Značajan dio knjige posvećen je i hrvatskim tragovima u južnoj Češkoj (spomen-ploča Nikoli Šubiću Zrinskom u Jindřichovom Hradecu gdje se vjenčao Evom iz Rožmberka), te u Brnu, Olomoucu i još nekim dijelovima Moravske, poput Napajedle gdje spomen-ploču na mjestu vjenčanja sa Sofijom von Stockau ima Josip Jelačić.

Marijan Lipovac je kazao da ova knjiga popunjava veliku prazninu u hrvatskoj publicistici i otvara teme koje bi se mogle obraditi u zasebnim publikacijama, kao što su Prag u hrvatskoj književnosti ili život hrvatskih studenata u Pragu.

– S obzirom da se zadnjih godina Hrvati uz ostale zemlje iseljavaju i u Češku, broj čeških Hrvata će svakako rasti – rekao je Lipovac.

Franjo Vondraček je kazao da se nakon 1989. i među Hrvatima i među Česima obnovila svijest o zajedničkoj pripadnosti srednjoj Europi, što je dodatan poticaj za istraživanje hrvatsko-čeških veza.

– Nitko se tom tematitkom nije bavio dosad, sad smo se pozabavili Marijan Lipovac i ja. Pokušali smo istražiti hrvatske toponime po Češkoj i pronašli dosta zanimljivosti. U jednome selu pronašli smo kapelicu posvećenu svetom Leopoldu Mandiću i njegov kip. Nitko u Hrvatskoj za to ne zna, kao ni to da je u Pragu studiralo 440 studenata Hrvata. Obradili smo i neke pikanterije, poput svetoga Ivana Pustinjaka za kojega Česi kažu da je hrvatski kraljević. Istražili smo i utvrdili da to nije točno, no u Češkoj svi vjeruju da je taj svetac bio hrvatski kraljević – kaže Vondraček.

Promociji knjige vodio je Juraj Bahnik, predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba, a od uzvanika prisustvovali su; saborski zastupnik za češku i slovačku manjinu Vladimir Bilek, i Damir Mikuljan, predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije.

Bilek je čestitao Lipovcu i Vondračeku na knjizi kao i na tome što zajednički zapisuju sve što je vrijedno za hrvatski i češki narod i zajedničku povijest.

-Vjerujem da će to biti značajno i za našu zajedničku budućnost. Mislim da ne moram posebno isticati koliko svaka pisana riječ znači za svaki narod. Pogotovo kad se radi o povijesti, ono što je zapisano ne može se izgubiti, a to je zajednička povijest Čeha i Hrvata, ali i zajednička budućnost naših dvaju naroda – rako je Bilek.

Mikuljan je istaknuo da je Zagrebačka županija imala čast sufinancirati knjigu kojoj je jedan od autora Vondraček, predstavnik češke nacionalne manjine Zagrebačke županije.

– Moram priznati da sam impresioniran tom suradnjom koja traje već godinama. Vondraček je agilan, intelektualno živ i radoznao, a to sve pridonosi boljim vezama između Češke i Hrvatske. Ova knjiga pokazuje da je naša prošlost bila zajednička i govori o utjecaju koju su Hrvati imali u Češkoj. Ranije su objavljene knjige o utjecaju Čeha u Hrvatskoj. Nadam se da će takva biti i naša budućnost, sjajna kao što je bila i prošlost – rekao je Mikuljan. Dvorana Češkog narodnog doma bila je popunjena do posljednjeg mjesta, a nakon promocije glazbeni program izvela je Češka beseda Zagrebačke županije.