MANJINE TRAŽE VIŠE PROSTORA U JAVNIM MEDIJIMA
Nacionalne manjine premalo su zastupljene u javnim medijima zaključak je okruglog stola o istoimenoj temi održanoga 24. kolovoza u Osnovnoj školi Josipa Kozarca u Lipovljanima u okviru manifestacije Lipovljanski susreti 2019. Moderator i uvodničar bio je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, koji se bavi ovom problematikom već 17 godina, a predavačica doc. dr. sc. Antonija Petričušić, članica Savjetodavnog odbora za praćenje provedbe Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe.
Tolnauer je istaknuo da bi se uopće govorilo o medijima važno je znati da su odnosi snaga u suvremenom svijetu na strateškoj razdjelnici koja je upravljanje informacijma. Te su inforamcije u odnosu na manjine sve negativnije i neafirmirajuće. Tolnauer je govorio i o godišnjem izvješću HRT-e o programima za nacionalne manjine koje pokazuje da su na sva četiri programa nacionalne manjine bile zastupljene sa samo 1,067 posto.
Prema popisu stanovništva iz 2011. u Hrvatskoj ima 7,68 posto pripadnika nacionalnih manjina te bi u programima HRT-e tematika nacionalnih manjina trebala biti zastupljena 50 posto, mišljenja je Tolnauer. Na taj način vidjelo bi se da su manjine prisutne i integrirane te da je cijela hrvatska povijest isprepletena manjinama.
-Stvari su se pokrenule nakon sastanka s ravnateljem HRT-e Brankom Bačićem, postigli smo dogovor koji će se u roku od šest mjeseci realizirati tako što će se oformiti manjinska redakcija – rekao je Tolnauer te naglasio da osim male zastupljenosti nacionalnih manjina u medijima, nisu zadovoljni ni negativnim načinom na koji se često prezentiraju nacionalne manjine. No da bi mediji, ponajprije HRT, imali o čemu izvještavati, manjine moraju ponuditi kvaliteten program. Tolnauer je istaknuo da manjine nisu samo folklor i nacionalna gastronomija nego mnogo više od toga – tradicija.
Petričušić je govorila o novom izvoru međunarodnog prava manjina: Smjernicama iz Tallinna o nacionalnim manjinama i medijima u digitalno doba. Istaknula je da Hrvatska nema medijsku strategiju te da su mediji krivi za negativnu društvenu klimu jer su u digitalnom obliku dostupni svima koji mogu iznijeti svoje mišljenje i dijeliti ga s drugima.
– Smjernice kažu da bi i prema privatnim nakladnicima država trebala razmotriti zakonodavna rješenja koja ih potiču da u svojem sadržaju informiraju o nacionalnim manjinama. Za provedbu takvih rješenja potrebna je politička volja ne samo iz manjinskih zajednica – izjavila je Petričušić te istaknula da je nužno donijeti medijsku strategiju kako bi se podržala manjinska politika. Jer za očuvanje manjinskih zajednica i njihova identiteta trebaju puno širi društveni konsenzusi iz različitih dijelova javnih politika. Medijska strategija je jedna od njih, ostale su obrazovna, jezična, kulturna…
Predsjednik Matice slovačke Lipovljani Josip Krajči, predsjednik Matice slovačke Lipovljani, koji je vodio okrugli stol istaknuo je da u Lipovljanima ne postoji problem nacionalnih manjina te da mogu poslužiti kao primjer kako se može uspostaviti beskonfliktno društvo po načelu da niti većina niti manjina ne teroriziraju jedni druge.
Okruglom stolu prisustvovali su; Vladimir Bilek, saborski zastupnik slovačke i češke nacionalne manjine, Nikola Horvat, načelnik općine Lipovljani i njegova zamjenica Ljiljana Tomić, Mirko Vavra, predsjednik Saveza Slovaka u RH, Habib Tahiri, predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije, Agima Gjidoda, predsjednika Zajednice Albanaca Sisačko-moslavačke županije, Ivan Varga, predstavnik mađarske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije, Galina Kovačević, predstavnica ruske nacionalne manjine Grada Zagreba, Dario Fereri, predstavnik talijanske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županijie, te predsjednik Hrvatskog kulturnog saveza iz Slovačke Dragoslav Janković. Prisutnima su se obratili i saborski zastupnik Bilek te načelnik Horvat te Mirjana Faltis, ravnateljica OŠ Josipa Kozarca.