MANJINE SU DALE VELIKI DOPRINOS RAZVOJU HRVATSKE
U okviru Lipovljanskih susreta 2025. u knjižnici u Lipovljanima održana je rasprava Doprinos manjina kulturi Hrvatske o kojoj su govorili Tibor Varga, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, dr. sc. Filip Škiljan i Mirjana Oluić, zamjenica Sisačko-moslavačkog župana.
-Nacionalne manjine su, ovisno o njihovu broju, na svaki način doprinijele Hrvatskoj – rekao je Škiljan te istaknuo najpoznatije predstavnike nacionalnih manjina: Albanku svetu Majku Terezu, katoličku sveticu, koja je neko vrijeme živjela u Hrvatskoj, oskarovca crnogorskog podrijetla Dušana Vukotića, skladatelja i dirigenta Čeha Frana Lhotku kao i mnoge druge poznate Čehe, bugarske vrtlare koji su u Zagreb došli krajem 19. stoljeća, ugarsko-hrvatskog kralja Belu IV. koji je 1242. godine Gradecu dao Zlatnu bulu i omogućio razvoj Zagreba, makedonskog pjesnika Koču Racina…
-Jako puno Nijemaca i Austrijanac treba spomenuti jer su doprinijeli urbanom razvoju Zagreba i Hrvatske, bilo je nekoliko zagrebačkih gradonačelnika Nijemaca, kazališnih umjetnika, sudionika Hrvatskog narodnog preporoda… Krajem 19. stoljeća 14% stanovnika Zagreba bili su Slovenci. Jedan od poznatijih Slovenaca bio je književnik Stanko Vraz, mnogo je bilo glumaca, a meteorlog Ivan Stožir, ustanovio je pucanje iz Gričkog topa. Brojni su pripadnici srpske manjine bili glumci, političari, književnici, znanstvenici… Najpoznatiji je Nikola Tesla, a Josip Runjanin uglazbio je hrvatsku himnu. Veliki doprinos dali su i Talijani, ali Židovi su, uz Srbe, najviše pridonijeli hrvatskoj kulturi i znanosti. Vatroslav Lisinski bio je Židov, Ivo Stern bio je suosnivač Radio Zagreba, djevojčica Lea Deutsch, talentirana glumica HNK, ubijena je u Holokaustu u Auschwitzu… Nema nacionalne manjine koja nije doprinijela razvoju Hrvatske i možemo biti zahvalni na tome – rekao je Škiljan. O sredstvima koja Savjet za nacionalne manjine osigurava za kulturni amaterizam i programe kulturne autonomije nacionalnih manjina govorio je Tibor Varga.
-Drago nam je da sudjelujemo sredstvima i na Lipovljanskim susretima. Za ovu godinu imamo 1227 programa u ostvarenju kojih sudjeluje preko 240 udruga. Od toga 105 programa su informiranje, 82 programa izdavaštvo, 457 programa kulturnog amaterizma, 583 programa kulturnih manifestacija. Kad pogledamo taj broj i ukupan iznos od gotovo 12 milijuna eura, u programima sudjeluje više od pedeset tisuća članova udruga. To je veliki broj, a na te manifestacije dolaze i udruge većinskog stanovništva, te gosti iz inozemstva i to je most suradnje među narodima. Što se tiče informiranja imamo dnevne, tjedne i mjesečne novine, dječje časopise na pismu nacionalnih manjina koje štite svoj jezik, tradiciju i običaje kroz taj oblik kulturnog amaterizma. Imamo program izdavaštva – fascinantno je da židovska manjina koja ima nešto više do 500 pripadnika ima jako dobre knjige koje je milina čitati – rekao je Varga. Istaknuo je važnost učenja jezika nacionalnih manjina, kao i to da broj programa ne ovisi o broju pripadnika nacionalne manjine. Mađari ih imaju najviše – 234, a nisu najbrojnija nacionalna manjina. Varga je najavio da će ove godine prijava programa biti u listopadu, a u siječnju iduće godine bit će donesena odluka o financiranju. Također je najavio manifestaciju svih 22 nacionalne manjine koja će biti održana 30. studenoga u Zagrebu. Zamjenica župana Sisačko-moslavačke županije Mirjana Oluić istaknula je da su se Lipovljanski susreti pretvorili u brend Sisačko-moslavačke županije po pitanju nacionalnih manjina koje žive na tom području.
Panel su pratili veleposlanica Slovačke u Zagrebu Hana Kovačova, saborski zastupnik Vladimir Bilek, predsjednik Saveza Slovaka Mirko Vavra, član Savjeta za nacionalne manjine Slovačke Republike za hrvatsku manjinu Radoslav Janković, načelnik općine Lipovljani Nikola Horvat, predsjednik Općinskog vijeća Tomislav Lukšić, predsjednik, te članovi hrvatskih udruga i saveza nacionalnih manjina. Poslije panela otvorena je izložba koju je organiziralo Veleposlanstvo Poljske u Zagrebu, zemlje partnera Lipovljanskih susreta.
