ELLY BAŠIĆ – UTEMELJITELJICA FUNKCIONALNE GLAZBENE PEDAGOGIJE
Hrvatska glazbena pedagogica i pijanistica Elly Bašić, pravim imenom Gabriela Lerch, rođena je 3. rujna 1908. u židovskoj obitelji u Zagrebu. Njen otac dr. Richard Lerch, iz glasovite obitelji Lerch, bio je podrijetlom iz Valpova. Ellyn pradjed, inženjer August Lerch bio je dvorski arhitekt kod grofa Normanna. Neki od njegovih projekata su crkva u Josipovcu i hotel Central u Osijeku. Njegov sin, dr. Richard Lerch, rođen 1878. u Valpovu, bio je osnivač prve telegrafske agencije u Hrvatskoj te je obitelj Lerch kroz generacije značajno utjecala na hrvatski gospodarski i kulturni život, a tim je putem nastavila i Elly.
Elly Lerch je 1929. diplomirala glasovir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Antonije Geiger-Eichron, a apsolvirala je dirigiranje i kompoziciju kod Frana Lhotke. Nakon što je diplomirala, u Zagrebu je 1929. osnovala i vodila eksperimentalnu Muzičku školu „Beethoven“ zajedno sa skladateljem Ivom Prišlinom. Prišlin je bio Ellyn prvi suprug s kojim je dobila sina Relju, proslavljenog hrvatskog glumca koji je maestralno odigrao ulogu Fulira u kultnom filmu Tko pjeva zlo ne misli. Ellyn suprug ubijen je 1941., a ona se poslije preudala za Mladena Bašića, pijanista i dirigenta. Taj brak ju je kao Židovku spasio od progona u vrijeme NDH, tako da je nastavila voditi školu sve do 1945. godine. Bašić je dao prezime i posinku Relji, no Ellyn i Mladenov brak nije dugo potrajao.
Elly je 1945. bila pokretačica osnovanja Glazbene škole „Pavao Markovac“ na kojoj je predavala klavir i teoriju glazbe sve do 1962. Vrlo često radila je nekoliko poslova paralelno; na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu predavala je od 1950.-1954., od 1954. bila je stalna vanjska znanstvena suradnica Instituta za narodnu umjetnost u Zagrebu, a 1963. pokrenula je Funkcionalnu muzičku školu koja se danas zove Glazbeno učilište Elly Bašić. Od 1962. do 1973. bila je docentica i pročelnica Teoretskog odsjeka na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Elly je bila svjetski poznata glazbena pedagogica, prva je u svijetu artikulirala znanstvene kategorije spontanog glasanja, uspavanki, pocupkalica, brojalica, rugalica…, te sportskog navijanja kao glazbenih, govornih i motoričkih elemenata u cjelovitom spontanom glazbenom izražavanju djece i odraslih. Vrlo uspješno bavila se temama: dijete i muzikalnost, emocionalno inhibirana djeca, djeca s poteškoćama u razvoju te nizom različitih drugih glazbeno-pedagoških problema. Rezultate svojih istraživanja objavila je u trideset radova i sudjelovala na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.
Pripremila je i izložbu Muzički izraz djeteta koja je bila postavljena u Ženevi 1955. kod UNESCO-a te u još nekim europskim gradovima. Bavila se i etnomuzikologijom i tijekom nekoliko desetljeća prikupila je više od 2400 zapisa. Autorica je udžbenika Sedam nota sto divota koji je imao trinaest izdanja i bio jedna od najkorištenijih pedagoških glazbenih knjiga u Hrvatskoj. Surađivala je i na radiju i televiziji. Tijekom karijere Elly Bašić je obrazovala brojne vrsne glazbenike, a u svojoj je metodici nastave kombinirala glazbu, pedagogiju i znanost čime je polučila veliki uspjeh.
Posebno je bila posvećena proučavanju kreativnosti kod djece i njegovanju kreativnosti u mladosti i u odrasloj dobi. No njeno najvrjednije postignuće je u izumu i utemeljenju pojma funkcionalne glazbene pedagogije. Neke od njenih poruka su: „Ne neko dijete, nego svako dijete ima pravo na glazbenu kulturu.”, „Svako dijete ima kreativnu maštu.” i „Svako dijete ima ritma.” Pritom nije odvajala zdravu od djece s posebnim potrebama te je zaslužila status jedine autorice cjelovite i izvorne glazbene pedagogije u povijesti hrvatskog školstva. Tijekom bogate i duge glazbeno-pedagoške-znanstvene karijere, sim u Hrvatskoj, Elly Bašić djelovala je i u europskim pedagoškim i glazbenim krugovima. Umrla je u Zagrebu 25. veljače 1998.
Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.