HRVATSKO-ČEŠKO DRUŠTVO OBILJEŽILO 100. GODIŠNJICU ROĐENJA UTEMELJITELJA BOŽIDARA GRUBIŠIĆA I DODIJELILO NAGRADU EMISIJAMA PRIZMA I MULTIKULTURA

Hrvatsko-češko društvo obilježilo je u Češkom narodnom domu u Zagrebu 100. godišnjicu rođenja svojeg utemeljitelja Božidara Grubišića. Tom prigodom dodijeljena je Nagrada „Božidar Grubišić“ za doprinos popularizaciji hrvatsko-čeških odnosa u medijima koju su odlukom Predsjedništva HČD-a dobili emisija Hrvatske televizije Prizma – multinacionalni magazin i emisija Hrvatskog radija Multikultura.

Kako se navodi u obrazloženju, emisija Prizma – multinacionalni magazin od početka svog emitiranja 1993. pa sve do danas sustavno se bavi pitanjima vezanima uz ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, njihovom kulturom, baštinom, jezikom i ostalim elementima identiteta manjinskih zajednica te prati aktivnosti manjinskih udruga, institucija i istaknutih pojedinaca, kao i djelovanje društava prijateljstva koje povezuju Hrvatsku s matičnim državama njezinih manjina. „Time Prizma doprinosi vidljivosti i prepoznatljivosti pripadnika nacionalnih manjina u javnosti, jača njihov ponos i samosvijest, a ujedno promiče različitost i ozračje međusobnog razumijevanja u hrvatskom društvu. Prizma sustavno prati  aktivnost češke nacionalne manjine, a rado svoje priloge posvećuje i drugim temama koje se tiču veza Hrvata i Čeha, čime se potvrdila kao jedan od vodećih medijskih proizvoda u području hrvatsko-čeških odnosa“, kaže se u obrazloženju o dodjeli Nagrade „Božidar Grubišić“ emisiji Prizma.

„Emisija Multikultura od početka emitiranja 2003. dokumentira život nacionalnih manjina, prije svega kroz njihove običaje, tradiciju i prošlost koja se prepoznaje u sadašnjosti, ali i kroz nove trendove u izgradnji njihova identiteta kojim obogaćuju hrvatsku kulturu. Svoje slušatelje emisija Multikultura educira i upoznaje sa svijetom manjina, s njihovom identitetskom različitošću, ali i sličnostima s hrvatskim narodom. U tom smislu često donosi priloge posvećene češkoj manjini, ali i drugim temama koje se tiču hrvatsko-čeških odnosa, s naglašenim senzibilitetom prema poveznicama koje stoljećima spajaju Hrvate i Čehe te u značajnoj mjeri definiraju njihov identitet“, navodi se u obrazloženju o dodjeli Nagrade „Božidar Grubišić“ emisiji Multikultura.

Diplome je urednicima nagrađenih emisija Hrvatske radiotelevizije uručio predsjednik HČD-a Marijan Lipovac zajedno s Branimirom Grubišićem, sinom Božidara Grubišića. U svojem je govoru Lipovac podsjetio na Grubišićeve zasluge za novinstvo i izdavaštvo češke manjine, budući da je bio glavni urednik tjednika Jednota od 1952. do 1965. te pokretač i urednik emisije Kronika Čeha i Slovaka na tadašnjoj Televiziji Zagreb od 1979. do 1986., a 1992. čelnik inicijativnog odbora za osnutak Hrvatsko-češkog društva kojem je od 1994. do 1998. bio i tajnik. Lipovac je kazao da su tjednik Jednota i druge publikacije koje danas izdaje istoimena novinsko-izdavačka kuća češke manjine jedna od Grubišićevih ostavština, kao što su to i emisije Prizma i Multikultura koje nastavljaju tradiciju nekadašnjih emisija za nacionalne manjine kojima je i Grubišić bio začetnik. Grubišićeva ostavština je i Hrvatsko-češko društvo, kao i njegovo glasilo Susreti koje je izlazilo od 1992. do 1998., pa ponovno u osuvremenjenom obliku od 2011. do 2019.

-Parafrazirajući stih poznate pjesme, možemo reći da je Božidar Grubišić bio čovjek za velika djela. Jer svi ovi njegovi pothvati su ga nadživjeli i s vremenom dokazali ili potvrdili svoju veličinu i značaj. Pouka koju možemo iščitati iz svega toga je da se ništa ne događa slučajno. Nije slučajno da češka manjina ima razvijeno izdavaštvo i općenito, da je jedna od najbolje organiziranih nacionalnih manjina, nije slučajno da na Hrvatskoj radioteleviziji imamo kvalitetne emisije posvećene nacionalnim manjinama, kao što nije slučajno da je Hrvatsko-češko društvo jedno od najaktivnijih društava prijateljstva u Hrvatskoj, ako ne i najaktivnije. Svega toga ne bi bilo da nije bilo kvalitetnih temelja, tj. naših prethodnika koji su sve ovo započeli, a tu se posebno izdvaja upravo Božidar Grubišić kojem danas, povodom njegove stote godišnjice rođenja, odajemo zahvalnost – kazao je Lipovac.

Nazočni na obilježavanju 100. godišnjice Grubišićeva rođenja podsjetili su se na njegov životni i zasluge put kroz videoprilog koji je priredila Vlatka Banek, njegova bliska suradnica iz vremena osnutka Hrvatsko-češkog društva, pa i ranije.

-Izuzetna nam je čast primiti ovo priznanje Hrvatsko-Češkog društva prijateljstva, jer to je znak da radimo nešto dobro, nešto što je vrijedno. Nagrada nije u zlatu i u biserima, nagrada je u tome da netko prepoznaje tvoj trud. Mi smo uistinu jedna mala manjinska oaza na HRT-u. Kada vidim ove snimke i kolegu Grubišića kojeg nisam imala sreću poznavati, vidim da novinarski posao ima smisla i da ga treba nastaviti raditi pošteno i čisto obraza – kazala je urednica Prizme Sanja Pleša uz koju je na dodjeli Nagrade bila i druga urednica emisije Hana Gelb.

-Veliko je veselje i priznanje dobiti nagradu Hrvatsko-češkog društva nazvanu po Božidaru Grubišiću, utemeljitelju Društva i kolegi koji je itekako utro put današnjim programima koji se bave nacionalnim manjinama. Istraživati teme vezane uz hrvatsko-češke veze je jako zanimljivo jer su one vrlo sadržajne, dalekosežne i jako slojevite – izjavila je urednica Multikulture Željka Mandić, pohvalivši odličnu suradnju s Hrvatsko-češkim društvom i njegovim predsjednikom kad su posrijedi teme vezane uz hrvatsko-češke veze.

Na svečanosti je bio i češki veleposlanik Milan Hovorka koji je zahvalio Prizmi i Multikulturi što hrvatskoj javnosti približavaju ne samo češku manjinu, nego i Češku i njenu kulturu.

Važnost ovih emisija na hrvatskoj medijskoj sceni istaknula je i članica Vijeća za elektroničke medije Jasna Vaniček Fila koja je i sama nekad radila kao novinarka Prizme.

Svoja sjećanja na Božidara Grubišića podijelili su i oni koji su imali prilike poznavati ga: Vlatka Banek, Željko Valentić te Marija Bukovac i Velimira Čupina koje ga pamte još iz vremena dok je djelovao u Daruvaru.

Božidar Grubišić rodio se 20. listopada 1925. u Zagrebu, a umro je u Šibeniku 12. listopada 2000. Po majci je bio Čeh te se tako i izjašnjavao. Od 1946. živio je u Daruvaru gdje počinje surađivati u tek osnovanom češkom tjedniku Jednota kojem je od 1952. do 1965. bio glavni i odgovorni urednik. Potaknuo je razvoj izdavaštva češke manjine pa je 1953., s Frantom Burianom ponovno pokrenuo časopis Dětský koutek, a iste godine i Český lidový kalendář. Inicirao je i izdavanje udžbenika za češke škole, pokrenuo Studnice – književni prilog Jednote, te kulturni zbornik Přehled. Od 1965. živio je u Zagrebu gdje je do 1980. radio na Radio Zagrebu kao urednik informativnih emisija i redakcije za unutarnju politiku i privredu. Nakon toga, od 1980. do 1982., bio je glavni urednik latiničkog izdanja Borbe, zatim je do 1983. bio predsjednik Skupštine Općine Trešnjevka, a od 1979. do umirovljenja 1986. bio je urednik Kronike Čeha i Slovaka na Televiziji Zagreb. Bio je čelna osoba inicijativnog odbora za osnutak Hrvatsko-češkog društva 1992. Dužnost tajnika obnašao je od 1994. do 1998., a od 1992. do 1994. bio je član Predsjedništva.


Prikupljanje kolačića (en. Cookies)

Kolačići i pasivno prikupljanje podataka - proširene informacije o kolačićima

Web stranice www.nacionalnemanjine.hr koristite kolačiće i slične tehnologije kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje web stranice te poboljšalo iskustvo korisnika. Ovaj dokument pruža detaljne informacije o uporabi kolačića i sličnih tehnologija, metodama upravljanja kolačićima, te kako se koriste unutar web stranice www.nacionalnemanjine.hr

Definicija

Kolačići (en. Cookies) su tekstualne datoteke (slova i/ili brojevi) koji sadrže skupine podataka pohranjenih na računalima ili mobilnim uređajima svaki put kad posjetite web stranicu putem preglednika. U svakom sljedećem posjetu preglednik šalje ove kolačiće web stranici koja ih je kreirala ili na drugu web stranicu. Kolačići omogućuju web stranicama pohranu određenih podataka kako bi se omogućilo jednostavnije i brže pregledavanje web stranica.

Kolačići se koriste za različite svrhe i imaju različite karakteristike.

Vrste kolačića

www.nacionalnemanjine.hr ne koristi kolačiće na svojim web stranicama u komercijalne ili marketinške svrhe.

Web stranice www.nacionalnemanjine.hr koriste sljedeće kategorije kolačića:

Tip kolačića Svrha
Kolačići nastali pregledavanjem web stranice (en. session i browsing cookies) Ovi kolačići su potrebni za ispravno funkcioniranje web stranice i za korištenje usluga sadržanih na istoj. U njihovoj odsutnosti, web stranice ili neki od njezinih dijelova možda neće raditi ispravno. Stoga se ovi kolačići uvijek koriste bez obzira na korisničke postavke. Ova kategorija kolačića se uvijek šalje iz naše domene.

Korisnici mogu izbrisati ove kolačiće pomoću svoje funkcije preglednika.

Servis Opis Primjer Linkovi
Kolačići sesije Nužan za korisničko pregledavanje PH_HPXY_CHECK
Stalni kolačići Nužan za prikazivanje podsjetnika o privatnosti gdpr-cookie-compliance
Tip kolačića Svrha
Analitički kolačići Ovi kolačići se koriste za prikupljanje podataka o korištenju web stranice, primjerice, stranice koje češće posjećujete. Oni ne pohranjuju osobne podatke korisnika, ali prikupljaju agregirane i anonimne podatke. Ovi kolačići su poslani iz naše domene ili iz domena treće strane.
Servis Opis Primjer Linkovi
Google Analytics Snimanje informacije o tome kako posjetitelji koriste naše web stranice, pojedinosti o posjetima našim web stranicama, odnosno podrijetlo posjetitelja.  _ga, _gat, _gid google.com/policies/privacy/

http://www.google.hr/intl/ hr/policies/technologies /cookies/

http://www.google.hr/intl/ hr/policies/technologies/ managing/

developers.google.com

Tip kolačića Svrha
Kolačići za integraciju funkcionalnosti trećih strana Ovi kolačići koriste se za korištenje funkcionalnosti web stranice (npr. ikone društvenih mreža za dijeljenje sadržaja ili za korištenje usluga koje pruža treća strana).

Napomena: kolačići trećih osoba mogu promijeniti ime i povećati ili smanjiti broj u bilo koje vrijeme i bez prethodne najave od treće strane.

Pristanak Internet korisnika

Pružanje podataka od strane korisnika je izbor.

Korisnik uvijek ima mogućnost povući pristanak klikom na postavke u lijevom donjem dijelu stranice.

Korisnici mogu postaviti svoj preglednik da javi upozorenje o prisutnosti kolačića i odlučiti žele li ih prihvatiti ili odbiti. Štoviše, korisnik može obrisati kolačiće kroz funkcije dostupne u svakom Internet pregledniku.

Detaljni opisi kontrola kolačića za pojedine preglednike:

Chrome: https://support.google.com/chrome/answer/95647?hl=hr
Firefox: https://support.mozilla.org/hr/kb/Uklju%C4%8Divanje%20i%20 isklju%C4%8Divanje%20kola%C4%8Di%C4%87a
Internet Explorer: http://windows.microsoft.com/hr-HR/internet-explorer/delete-manage-cookies#ie=ie-11
Opera: http://help.opera.com/Windows/10.00/en/cookies.html
Safari: https://support.apple.com/hr-hr/HT201265