AUGUST ŠENOA DIVIO SE POEZIJI FRANCA PREŠERENA
Večernji razgovor o slovenskome književniku Francu Prešernu nazvan Karanfil s Prešernovoga groba, prema pripovijetci Karanfil s pjesnikova groba hrvatskoga književnika Augusta Šenoe, održan je u 6. veljače u Kući Šenoa u Zagrebu u organizaciji Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba i Veleposlanstva Republike Slovenije u Hrvatskoj. Program je održan povodom slovenskoga kulturnog praznika Prešernovog dana i 170. obljetnice smrti Franca Prešerna. Radi se o najvećem slovenskom pjesniku čija je poezija duboko dojmila Augusta Šenou. U Karanfilu s pjesnikova groba Šenoa opisuje posjet Gorenjskoj kad je u drugoj polovici 19. stoljeća s prijateljem posjetio i Prešerenov grob u Kranju. Šenoa je tad pročitao i Prešernovu knjigu Poezije te se oduševio slovenskim pjesnikom. Jasmina Reis, nasljednica obitelji Šenoa koja danas živi u Kući Šenoa, govorila je okupljenima o Šenoinoj ljubavi prema Sloveniji i slovenskoj književnosti. A o Prešerenu su govorili dr. Marijan Dović, književni povjesničar, viši znanstveni suradnik i izvanredni profesor na Institutu za slovensku literaturu i literarne znanosti ZRC SAZU. Dović je napisao monografiju Prešeren po Prešernu (2017.) koja je prva književna studija Prešernova »posmrtnog života« u slovenskom kulturnom prostoru. S dr. Marijanom Dovićem o Prešerenu je razgovarao dr. Zvonko Kovač, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s Katedre za slovenski jezik i književnost. Dok su o značenju Prešerna i Šenoe za slovensku i hrvatsku književnost govorili akademici Josip Bratulić i Pavao Pavličić te prof. dr. sc. Vinko Brešić s Katedre za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Događaju su prisustvovali pripadnici slovenske nacionalne manjine Zagreba, slovenska veleposlanica dr. Smiljana Knez, predsjednik Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba Darko Šonc kao i ostali ljubitelji književnosti.