ODRŽANA TRIBINA O VEZAMA MIROSLAVA KRLEŽE S ČESIMA
Hrvatsko-češko društvo i Knjižnica i čitaonica »Fran Galović« u Koprivnici obilježili su u srijedu 9. svibnja 125. godišnjicu rođenja Miroslava Krleže književnom tribinom posvećenoj Krležinim vezama s Česima i koprivničkom izdavaču Čehu Vinku Vošickom koji je 1923. prvi počeo objavljivati Krležina sabrana djela. Na tribini nazvanoj »Vinko Vošicki – poveznica između Krleže i Čeha« govorili su povjesničar i bohemist Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-češkog društva, i Josipa Strmečki, viša knjižničarka iz Knjižnice i čitaonice »Fran Galović«.
Govoreći o Krležinim vezama s Česima, Lipovac je kazao da one čine važan dio njegove biografije, iako se čine usputnima. »Do danas su u Češkoj izašla ukupno 34 sveska Krležinih djela u češkom prijevodu, računajući i dva ciklusa njegovih sabranih djela. U časopisima je objavljeno 15 Krležinih djela, pjesme, drame i novele uvrštene su u 15 antologija u češkim prijevodima, a Krležine drame premijerno su izvedene 17 puta. Od 11 prijevoda Krležinih djela na strane jezike u periodu između dva svjetska rata šest je prijevoda na češki i dva na slovački«, kazao je Lipovac koji je iznio podatke da su Gospoda Glembajevi izvedena u Brnu 1931., u režiji Branka Gavelle, 1932. u Olomoucu, i 1937. u Pragu u režiji Zvonimira Rogoza, dok su novele iz zbirke Hrvatski bog Mars zbog slične tematike bile uspoređivane s romanom Dobri vojak Švejk Jaroslava Hašeka. Krleža je u Češkoj boravio od prosinca 1931. do veljače 1932. i u Zbraslavu kraj Praga napisao roman Povratak Filipa Latinovicza te upoznao neke od istaknutih čeških književnika. »Važne informacije o Rusiji Krleža je dobio čitajući kao mlad djelo Tomáša Masaryka Rusija i Europa. Nakon 1948. kritički pisao o staljinističkim čistkama u Čehoslovačkoj, a u svojim dnevničkim zapisima ostavio je i zapažanja o Praškom proljeću 1968., gledajući vrlo skeptično na mogućnost istupanja Čehoslovačke iz političkog konteksta zadanog njenim položajem unutar Varšavskog pakta. Kao prijatelj arhitekta češkog porijekla Jaromira Dubskog Krleža je, kako se sam hvalio, izradio idejni nacrt crkve svetog Nikole Tavelića u Zagrebu, a prije smrti razmišljao je o tome da sređivanje svoje ostavštine prepusti najvećem češkom kroatistu Dušanu Karpatskom, uredniku dva ciklusa njegovih sabranih djela (1965. – 2000. i 2013.)«, rekao je Lipovac. Kao zanimljivost spomenuo je podatak da se Gospoda Glembajevi od 2014. nalaze na repertoaru Vinohradskog kazališta u Pragu, gdje ulogu barunice Castelli, koju je Krleža napisao za svoju suprugu Belu, glumi Dagmar Havlová, supruga pokojnog češkog predsjednika i dramatičara Václava Havela.
O Vinku Vošickom (1885.–1957.) govorila je Josipa Strmečki koja je kazala da je taj koprivnički izdavač rodom iz Češke 1923. prvi u Hrvatskoj počeo izdavati Krležina sabrana djela, no od planiranih 13 knjiga objavljene su samo tri – Vučjak, Novele i Pjesme I. Bio je i nakladnik Krležinog časopisa Književna republika.