KAKO JE NASTALA ALBANSKA ABECEDA
U Albanskom kulturnom domu u Karlovcu održano je predavanje Albanska abeceda o kojoj su govorili prof. dr. sc. Bashkim Ziberi i prof. dr. sc. Hiriet Ziberi. Predavači su govorili o nastanku albanske abecede, odnosno njezinoj standardizaciji na Kongresu albanske abecede, povijesnoj znanstvenoj konferenciji održanoj u studenom 1908. godine u Bitoli (tadašnjem Manastiru) u Sjevernoj Makedoniji. Cilj je bio standardizacija suvremenog albanskog pisma.
Ovaj je događaj bio prekretnica za albansku kulturu, književnost i nacionalno jedinstvo. Prije ovoga kongresa albanski jezik imao je čak šest različitih abeceda s mnoštvom podinačica (uključujući latinicu, grčko pismo i arapsko pismo/aljamiado). To je otežavala obrazovanje, komunikaciju i razvoj nacionalnog pokreta za oslobođenje od Osmanskog Carstva. Na kongresu je sudjelovalo pedeset delegata iz dvadeset tri grada i domoljubnih udruženja s područja Balkana i iseljeništva.
Među najistaknutijim članovima komisije za abecedu bili su franjevački pjesnik Gjergj Fishta, Ndre Mjeda, Sotir Peci i Parashqevi Qiriazi, jedina žena sudionica. Komisija je donijela jednoglasnu odluku da se prihvati isključivo latinično pismo temeljeno na dva sustava Abecedi društva Bashkimi – modificirana latinica koja je postala temelj današnje službene albanske abecede s 36 slova (uključujući digrafe poput dh, sh, th, xh i slova s dijakritičkim znakovima ç i ë) i Stambolska abeceda – koja se u idućim desetljećima postupno prestala koristiti.
U znak sjećanja na kongres, 22. studeni u Albaniji, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji službeno se obilježava kao državni praznik pod nazivom Dan abecede/ Dita e Alfabetit. U zgradi u Bitoli gdje je kongres održan danas se nalazi Muzej albanske abecede otvoren 2010. godine.
Predavanje je održano u okviru Dana albanske kulture u Karlovačkoj županiji u organizaciji Zajednice Albanaca Karlovačke županije. a prisustvovali su pripadnici albanske nacionalne manjine među kojima je bilo mnogo mladih.
