POVIJEST BORBE ZA SLOBODU NE SMIJE SE SVESTI SAMO NA POBJEDE I PORAZE
U Albanskom kulturnom domu u Karlovcu održana je kulturna manifestacija koja je kroz izložbu fotografija, predstavljanje knjige i povijesno predavanje povezala različita razdoblja albanske povijesti i kulturne baštine. Organizatori su bili Zajednica Albanaca Karlovačke županije i Društvo albanskih umjetnika Hrvatske – DEA. Program je obuhvatio tri tematske cjeline: doprinos žena albanskoj povijesti i društvu, književno svjedočanstvo o životu albanskih gorštaka te borbu za slobodu Kosova. Manifestaciju je otvorio Besir Ziberi, predsjednik Zajednice Albanaca Karlovačke županije.
Prvi dio programa bio je posvećen izložbi fotografija Istaknute albanske žene autorice Llilli Koci, koja kroz portrete i biografske prikaze predstavlja žene čije je djelovanje ostavilo značajan trag u povijesti, kulturi, obrazovanju, znanosti i društvenom životu albanskoga naroda. Njihove životne priče svjedoče o ustrajnosti, stvaralaštvu i borbi za društvena prava, ali i o vremenu u kojem su mnoge morale nadvladavati duboko ukorijenjene predrasude i ograničenja. Izložba tako otvara pogled na često zanemarenu ulogu žena u oblikovanju nacionalnog i kulturnog identiteta. O izložbi je govorila dr. sc. Marija Buzov, naglasivši važnost predstavljanja ženskih povijesnih ličnosti i njihova doprinosa društvu.
-Povijest je dugo bilježila imena onih koji su vladali, a prečesto prešućivala žene koje su znanjem, hrabrošću i djelovanjem mijenjale društvo. Upravo je zato ova izložba iznimno važna za Albance – istaknula je Buzov. Izložba ujedno podsjeća da povijest ne oblikuju samo politički događaji i ratovi, nego i pojedinci čija su djela, često izvan središta javne pozornosti, ostavila trajan trag u društvu.
U nastavku večeri predstavljena je knjiga Vrhovi Shale /The Peaks of Shala američke književnice i novinarke Rose Wilder Lane, objavljena u sklopu Biblioteke DEA. Koci je predavanje o knjizi započela riječima:
-Narod koji poznaje svoju prošlost ne živi zarobljen u njoj, nego iz nje crpi snagu za razumijevanje sadašnjosti i izgradnju budućnosti. Te je naglasila da književnost čuva ono što povijesni dokumenti često ne mogu: glasove ljudi, njihove strahove, vjerovanja i način na koji su razumijevali svijet.
-U zapisima Rose Wilder Lane albanske planine nisu samo zemljopisni prostor, nego svijet u kojem su čast, sloboda i tradicija određivale ljudske sudbine – kazala je Koci. Rose Wilder Lane početkom dvadesetih godina prošloga stoljeća putovala je sjevernom Albanijom. Na temelju tih iskustava nastala je knjiga The Peaks of Shala, prvi put objavljena 1923. godine. U njoj autorica donosi dojmljive opise planinskih krajolika, svakodnevnog života, običaja i društvenih odnosa među albanskim gorštacima. Posebnu pozornost posvećuje njihovu poimanju časti, slobode, obitelji i gostoljubivosti, približavajući zapadnim čitateljima tada slabo poznat svijet sjeverne Albanije. Djelo nadilazi okvire klasičnog putopisa jer, uz osobna opažanja i književno oblikovane prizore, pruža vrijedan uvid u društvene i kulturne prilike Albanije početkom 20. stoljeća. Predstavljanje knjige ukazalo je na važnost prevođenja i objavljivanja djela stranih autora koji su pridonijeli upoznavanju albanskoga naroda i njegove baštine izvan nacionalnih granica.
Završni dio programa obilježilo je predavanje Istaknute albanske ličnosti – Adem Demaqi i OVK koje je održao Shemsedin Morina, hrvatski branitelj, dragovoljac Domovinskog rata i ratni veteran Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). U središtu izlaganja bio je Adem Demaqi (1936. – 2018.), književnik, politički aktivist i jedan od najistaknutijih simbola albanskog otpora jugoslavenskim vlastima. Zbog svojega političkog djelovanja i zalaganja za prava Albanaca proveo je ukupno 28 godina u jugoslavenskim zatvorima, stekavši međunarodnu prepoznatljivost kao borac za ljudska i nacionalna prava. Godine 1991. dodijeljena mu je Nagrada Saharov za slobodu mišljenja Europskog parlamenta, kao priznanje njegovoj dugogodišnjoj borbi protiv političke represije.
Morina se osvrnuo i na djelovanje Oslobodilačke vojske Kosova, njezinu ulogu tijekom rata 1998. i 1999. godine te okolnosti koje su dovele do završetka sukoba i povlačenja jugoslavenskih snaga s Kosova. Kao sudionik Domovinskog rata u Hrvatskoj i ratni veteran OVK, povijesne je događaje povezao s vlastitim ratnim iskustvom, naglašavajući ljudsku cijenu borbe za slobodu.
-Sloboda nije samo političko pravo, nego i dostojanstvo čovjeka koji odbija odreći se svojih uvjerenja. Povijest borbe za slobodu ne smije se svesti samo na pobjede i poraze; ona je i povijest ljudskih žrtava, moralnih odluka i odgovornosti prema budućim naraštajima – istaknuo je Morina.
Karlovačka kulturna večer povezala je tri naizgled različite teme u zajedničku priču o ljudskom dostojanstvu, stvaralaštvu i slobodi. Od žena koje su svojim djelovanjem mijenjale društvo, preko književnih zapisa o životu albanskih gorštaka, do pojedinaca koji su se suprotstavljali političkoj represiji, program je ukazao na različite načine očuvanja identiteta i povijesne svijesti. Zatvarajući manifestaciju, Koci je poručila:
-Od žena koje su svojim djelima pomicale granice društva, preko književnih svjedočanstava o životu albanskih gorštaka, do pojedinaca koji su život posvetili slobodi, proteže se ista nit – nastojanje da se sačuvaju ljudsko dostojanstvo, kulturni identitet i pravo na vlastitu budućnost.
Ovakvi susreti pridonose ne samo očuvanju albanske kulturne baštine u Hrvatskoj nego i njezinu predstavljanju široj javnosti, potičući međusobno upoznavanje, razumijevanje i povezivanje dviju zajednica. Manifestaciji je prisustvovao Esad Qollaku, predsjednik Unije Albanaca Republike Hrvatske, a održana je uz potopru Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.
