POČAST MAKEDONSKOM KNJIŽEVNIKU BLAŽI KONESKOM
Povodom Dana Vijeća makedonske nacionalne manjine Grada Zagreba 11. listopada u Aleji književnika u parku Bundek u Zagrebu otkrivena je spomen-bista Blaže Koneskog, najistaknutijeg makedonskog književnika i jezikoslovca, autora prve suvremene gramatike makedonskog književnog jezika i prvog predsjednika Makedonske akademije znanosti i umjetnosti. Izradio ju je akademski kipar Adrian Marok, a otkrio Dragan Gjurčevski, veleposlanik Sjeverne Makedonije u Hrvatskoj.
Vijeće makedonske nacionalne manjine Grada Zagreba iniciralo je postavljanje spomen-biste Blaži Koneskom u godini kada se slavi 80. obljetnica kodifikacije makedonskog književnog jezika u čemu je Koneski imao monumentalnu ulogu. Uz otkrivanje spomen-biste, obilježen je Dan Vijeća makedonske nacionalne manjine Grada Zagreba te makedonski državni blagdan 11 oktomvri – dan ustanka makedonskog naroda protiv fašizma i početak NOB-e.
-Danas smo se okupili ovdje kako bismo odali počast osobi koja je svojim djelovanjem ostavila neizbrisiv trag u razvoju makedonskog jezika, književnosti i kulture, književniku i jezikoslovcu Blaži Koneskom. S obzirom da Blaže Koneski ima veliku važnost za makedonski jezik i kulturu, a Vijeće se bavi očuvanjem i razvojem nacionalnog identiteta Makedonaca u Zagrebu, pokrenuli smo inicijativu i istu smo i realizirali. Pritom u ime svih nas upućujem iskrenu zahvalnost Gradu Zagrebu na suradnji i potpori – kazala je Irinka Angelova Popržan, predsjednica Vijeća.
O Blaži Koneskom govorila je Tinka Barbutov Krstev, profesorica makedonskog jezika i književnosti i knjižničarka i I. gimnaziji u Zagrebu. Blaže Koneski rođen je 19. prosinca 1921., a preminuo 7. prosinca 1993. godine. Bio je utemeljitelj i jedan od glavnih kodifikatora makedonskog književnog jezika, te istaknuti književnik, kulturni i javni djelatnik: pjesnik, prozaist, esejist, povjesničar književnosti, filolog i lingvist, predavač i profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju. Koneski je ključna figura u razvoju makedonskog jezika, a značajan je i na međunarodnoj razini. Bio je član akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, Chicagu, te počasni doktor na sveučilištima u Chicagu, Krakovu i Skoplju. Po njemu je nazvan Filološki fakultet Sveučilišta u Skoplju, te brojne škole i knjižnice u Makedoniji.
Spomen-bista postavljena je u svrhu promicanja i njegovanja kulture, jezika te očuvanja makedonskog identiteta i zajedništva. Događaju su prisustvovali Zorica Velinovska, članica Savjeta za nacionalne manjine RH, Tanja Horvatin, izaslanica gradonačelnika Zagreba i voditeljica Odjela za nacionalne manjine Grada Zagreba, brojni pripadnici makedonske nacionalne manjine i njihovi gosti.
