WALTER NEUGEBAUER, PIONIR HRVATSKOG STRIPA I CRTANOG FILMA
Početak hrvatskog stripa kao zasebne umjetnosti datira se u godinu 1935. kada je objavljen prvi hrvatski strip Vjerenica mača, crtača Andrije Maurovića i scenarista Krešimira Kovačića, a iste godine počela je karijera jednog od pionira ove umjetnosti u Hrvatskoj, Waltera Neugebauera, koji je zaslužan ne samo kao crtač, nego i kao pokretač hrvatske strip scene. Kao veliki entuzijast i neumoran radnik tijekom dvadesetak godina objavio je stotinjak kompletnih stripova od kojih su najpoznatiji Patuljak Nosko, Gladni kralj, Mali Muk, Tarzanovim stopama, Rođak iz kamenog doba, Kraljeva miljenica, Prvi ljudi na Mjesecu, 40.000 milja pod morem i Morski đavo. Njih je objavljivao u časopisima Oko, Mickey strip, Novosti, Veseli vandrokaš, Zabavnik, Kerempuh, Ilustrirani vjesnik, Vjesnikov zabavni tjednik, Horizontov zabavnik, Petko, Vjesnik u srijedu, Globus, Miki strip i Plavi vjesnik. U gotovo svim stripovima autor scenarija bio je njegov četiri godine stariji brat Norbert.
Walter Neugebauer rodio se 28. ožujka 1921. u Tuzli u njemačkoj obitelji, od oca Vinzenza (Vinka) Neugebauera, po zanimanju fotografa, i majke Marije rođene Sonnabend. Obitelj se 1924. doselila u Zagreb gdje je Walter Neugebauer pohađao gimnaziju i studij na Akademiji likovne umjetnosti. Crtanje ga je privlačilo od najranijih dana, a stripove je počeo stvarati već s 14 godina, 1935. kada u reviji Oko objavljuje stripove Popaj i Nasredin hodža koji su izlazili do 1937. Već sa 17 godina, 1938., Neugebauer s bratom Norbertom pokreće svoj vlastiti strip časopis Veseli vandrokaš koji je imao 16 stranica. Tiskao se u Seljačkoj tiskari u Frankopanskoj ulici u Zagrebu kao i novine Hrvatski dnevnik u kojem je istodobno crtao za dječju rubriku toga lista te se usavršavao u grafičkom umijeću i tehnici.
Veseli vandrokaš izlazio je do 1941., a Neugebauer je svih 80 brojeva sam nacrtao. Nakon uspostave NDH uporno je nastojao pokrenuti novi tjednik sa stripovima, što su vlasti uporno odbijale, sve do 1943. kad počinje izlaziti list Zabavnik, dosad najbolja hrvatska strip revija koja je do svibnja 1945. izašla u 103 broja, dovitljivo izbjegavajući pritiske da ju se upregne u propagandu ustaškog režima.
Nakon Drugog svjetskog rata Walter Neugebauer nastavio se baviti stripovima, objavljujući ih ponajviše u satiričnom časopisu Kerempuh, ali želio se okušati u nečem novom i zahtjevnijem, u crtanom filmu. Prema scenariju Mirka Trišlera, Neugebauer je 1951. realizirao prvi umjetnički hrvatski crtani film pod naslovom Veliki miting. Imao je propagandni karakter, usmjeren protiv socijalističkih zemalja s kojima je Jugoslavija tada bila u sukobu, no animacija je bila po uzoru na Walta Disneya. Crtani film trajao je 22 minute, izveden je u crno-bijeloj tehnici, a premijerno prikazivanje održano je na središnjem zagrebačkom trgu. Velikim mitingom započela je kontinuirana proizvodnja crtanih filmova u Hrvatskoj i Jugoslaviji i udareni su temelji Zagrebačkoj školi crtanog filma koja će u narednim godinama i desetljećima steći svjetski ugled.
Walter Neugebauer je 1954. upoznao Rolfa Kauku, njemačkog nakladnika i crtača stripova, koji mu je ponudio angažan u svom studiju u Münchenu, gdje Neugebauer odlazi 1958. Ondje je bio odgovoran za crtane serije Fix und Foxi, Tom und Biberherz i Bussi Bär. Suradnju s Kaukom prekinuo je 1972. i zajedno s Giselom Künstner i Kurtom Italiaanderom osnovao je vlastiti studio u Geretsriedu u Bavarskoj. Bavio se i proizvodnjom reklama, stvarajući reklamne likove poput Zlatnog mede (Goldbär) za Haribo, Hubba Bubbe za Wrighley, Axela Frischmilcha za tvrtku Südmilch AG, a bio je i jedan od suautora popularnog lika iz crtanih filmova Sport Billyja.
Walter Neugebauer umro je 31. svibnja 1992. u Geretsriedu, dva tjedna nakon brata Norberta, a pokopan je na Mirogoju.
Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.