PACIJENT DOKTORA FREUDA GOVORI ALBANSKI
Premijera predstave Pacijent doktora Freuda, režirane prema istoimenom djelu hrvatskog književnika Mire Gavrana, izvedena je na albanskom jeziku u kazalištu Mala scena u Zagrebu, a primjer je dobre kulturne suradnje dviju država. Gavranova knjiga Pacijent doktora Freuda u izričaju je groteska koja se bavi susretom Adolfa Hitlera i njegove zaručnice sa slavnim psihoanalitičarom Sigmundom Freudom kako bi riješili svoj problem u seksualnoj komunikaciji. Tijekom seanse Hitler ogoljuje svoje frustracije koje će rezultirati krvoprolićem u 2. svjetskom ratu.
Knjigu je na albanski jezik preveo Kastriota Çipia, a predstavu je režirao poznati albanski redatelj Besnik Bisha. Glumili su Anila Bisha, Leonard Hamitaj, akademski albanski glumac koji živi u Zagrebu, i Neritan Liçaj. Premijera je održana u produkciji Albanskog dramskog društva u Hrvatskoj Mergimtari povodom Dana albanskog kazališta u dijaspori. Ova je predstava bila neobična po tome jer je publika imala prigodu postaviti pitanja redatelju Bishai i književniku Gavranu.
– Jako sam sretan gledati ovu predstavu, mislim da su i redatelj i glumci dali maksimum te je nastala divna predstava. Ovaj tekst je dosad imao 17 izvedbi u desetak zemalja, ali je ova izvedba po nečemu posebna, više je dramska nego komediografska. Mislim da su i glumica i oba glumca odlična podjela uloga za ovu predstavu. Pokazali su osebujni talent, a redatelj je uspio dati predstavu koja ima svoju boju, okus i miris što je najvažnije. Bilo mi je zadovoljstvo slušati to na albanskom jeziku. Dosad sam imao petnaestak premijera na albanskom jeziku u Tirani, Prištini, Preševu…, ali veliko je zadovoljstvo u svojem gradu slušati predstavu na albanskom – rekao je Gavran.
Bisha je zahvalio Gavranu na ovome velikom djelu koje će ostati veliko iz bilo kojeg kuta gledanja. – Djelo me je poticalo da gledam na ovaj način, jako je bitno da budemo oprezni jer kao što je Hitler prije 80 godina bio opasnost, mnogi ‘hitleri’ i danas mogu predstavljati opasnost. Predstava je izvedena jako dobro i svatko tko je pogleda zastat će i biti obazriv na takvo što – rekao je Bisha.
Jedno od pitanja iz publike bilo je koliko su zadovoljni razmjenom djela albanskih i hrvatskih pisaca. Prema Bishainim riječima, sramotno je da ima tako malo razmjena u tom obliku. – Ništa ne bi priječilo da ima ovakvih predstava i na albanskom i hrvatskom jeziku. Poznajemo neka druga djela kazališta diljem svijeta, a manje se međusobno poznajemo iako smo bliski u ovoj regiji. Imamo odgovornost prema sebi i narodima i ništa ne sprječava ministarstvo kulture ili neku drugu instituciju da pokušaju raditi na tome – rekao je Bisha.
Gavran je istaknuo kako je sretan kad se događa kulturna razmjena te je zahvalio veleposlaniku Makedonije u Hrvatskoj koji mu je pomogao donijeti knjige koje su izišle na albanskom jeziku u Skoplju prije godinu dana. – Mogao sam pokloniti svoj roman Nekoliko ptica jedno nebo na albanskom jeziku. Prije tri godine u Gloriusu izvedena je moja komedija Papučari koja je gostovala i na 10. Gavranfestu u Pragu, festivalu koji je meni posvećen. Glumci su gostovali u Pragu što je lijep oblik suradnje – kaže Gavran. Istaknuo je kako je ove godine, na njegov prijedlog, na književne razgovore u Zagreb trebao doći Ismail Kadare, veliki albanski autor i pisac knjige General mrtve vojske, međutim zbog bolesti i korone je u posljednjem trenutku odgodio posjet.
– Na nama je, mi umjetnici možemo krenuti s idejama i onda će, siguran sam, svako ministarstvo i albansko i hrvatsko i u Makedoniji i na Kosovu pripomoći u realizaciji projekata. Trebamo predložiti i onda će lijepih stvari biti sve više u budućnosti. Bilo koji prijedlog za to da se knjige s albanskog jezika objave u Hrvatskoj vrlo rado preporučit ću mojoj izdavačkoj kući koja me vodi već 25 godina – rekao je Gavran. Miro Gavran je najizvođeniji hrvatski dramatičar čija su djela prevedena na četrdeset jezika. Prema njegovim djelima igrano je više od 400 premijera diljem svijeta.
U publici su bili pripadnici albanske nacionalne manjine iz Zagreba, ali i oni većinskog naroda. Izvedbu premijere financiralo je Albansko dramsko društvu u Hrvatskoj Mergimtari uz sponzorstvo Savjeta za nacionalne manjine RH, Grada Zagreba, Unije Albanaca u Republici Hrvatskoj, Nacionalne agencije za dijasporu Republike Albanije, Bunker filma i Albania Community Assist-ACA.