PROJEKCIJOM FILMA GORUĆI GRM U ZAGREBU OBILJEŽENA 50. GODIŠNJICA SMRTI JANA PALACHA
Projekcijom filma Gorući grm u kinu Europa u Zagrebu, Veleposlanstvo Republike Češke i Hrvatsko-češko društvo obilježili su 17. siječnja 2019. 50. godišnjicu tragične smrti Jana Palacha, češkog studenta koji se 16. siječnja 1969. spalio na praškom Václavskom trgu, protestirajući zbog sovjetske okupacije Čehoslovačke, i tri dana kasnije umro.
Obraćajući se nazočnima uoči projekcije filma, češki veleposlanik Vladimir Zavázal kazao je da je Palachovo samospaljivanje duboko potreslo Čehe i Slovake koji su se još pola godine prije bili nadali boljoj budućnosti koju su onemogućili sovjetski tenkovi. „Reakcije vlasti i pojedinaca na smrt Palacha i drugih pokazale su pravi karakter mnogih ljudi. Pokazale su, koliko su neki spremni podnijeti žrtvu da bi sačuvali svoje ideale i čist obraz, a koliko su drugi beskičmeni, spremni uraditi sve samo radi udobnog života i karijere. Dvadeset godina poslije, demonstracije tijekom Palachovog tjedna signalizirale su sve jaču želju stanovnika Čehoslovačke za promjenama, koja je krajem 1989. godine i dovela do baršunaste revolucije. Zato se ne može reći, da je Palachova žrtva bila potpuno uzaludna i zato je veleposlanstvo Republike Češke u Republici Hrvatskoj, u suradnji s Hrvatsko-češkim društvom, odlučilo prisjetiti se tog perioda“, kazao je Zavázal.
Predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac kazao je da Hrvate i Čehe spajaju gotovo tisućljetne veze i prijateljstvo koje se iskazuje i u sretnim, ali i u tragičnim trenucima, što se pokazalo i prije 50 godina, u vrijeme okupacije Čehoslovačke kojom je ugušeno Praško proljeće, kada su Hrvati pružili pomoć, smještaj i utjehu Česima i Slovacima koji su se u ljeto 1968. zatekli u Hrvatskoj, a jednako su suosjećali i kada je odjeknula vijest o Palachovoj smrti.
„Jan Palach je žrtvujući svoj život htio iz malodušja probuditi vlastiti narod koji se počeo miriti sa životom pod okupacijom, ali i poslati poruku ravnodušnoj Europi i svijetu da se u srcu Europe gazi sloboda njegovog naroda. Palach je postao simbol češkog otpora, neslomivosti i spremnosti na žrtvu priznat kao takav i izvan granica svoje domovine”, rekao je Lipovac, podsjetivši da je već petnaestak dana nakon Palachove smrti studentski klub u Rijeci po njemu je dobio kultno ime koje nosi i danas. Spomenuo je i da je pod dojmom tada aktualnih zbivanja u Vijetnamu, Miroslav Krleža Palachov čin, bez presedana u europskoj civilizaciji, u svom dnevniku opisao kao „Sajgon na Václavskim námĕstima”
„ Uskoro će se navršiti tri desetljeća otkako Hrvati i Česi žive u slobodi koju im je omogućio slom nametnutog im komunističkog sustava, u kojoj se mogu slobodno prisjećati svojih prešućivanih junaka i boraca za slobodu, među kojima je i Jan Palach. Sjećajući se njega ne zaboravimo ni druge koji su slijedili njegov primjer spalivši se u znak prosvjeda. Bili su to Česi Josef Hlavatý, Jan Zajíc i Evžen Plocek, Mađar Sandor Bauer, još prije Palacha Poljak Ryszard Siwiec, te Ukrajinac Vasil Makuh koji je prošle godine dobio svoju ulicu u Pragu, istom odlukom kao i naš Stjepan Radić. Zbog sličnog povijesnog iskustva upravo sunarodnjaci Stjepana Radića mogu dobro razumjeti sunarodnjake Jana Palacha. Pola stoljeća nakon smrti Jan Palach kao simbol i dalje je živ, sličan gorućem grmu iz Starog zavjeta koji gori, ali ne izgara.”, rekao je Lipovac.
Film Gorući grm je 2013. za HBO kao trodijelnu seriju režirala istaknuta poljska redateljica Agnieszka Holland, prema scenariju Štěpána Hulíka o samospaljivanju hrabrog studenta, koji prikazuje kako je ta događaj potresao svijet i potaknuo Čehe i Slovake na promjene i otpor komunističkoj vlasti.
Serija započinje rekonstrukcijom šokantnog čina studenta Filozofskog fakulteta Karlova sveučilišta, a potom je u fokusu odvjetnica Dagmar Burešová (1929.–2018.) koja je zastupala Palachovu obitelj u sudskom postupku protiv komunističkog zastupnika koji je pokušao obezvrijediti njegovu žrtvu. Nakon Baršunaste revolucije 1989. Burešová je postala ministrica pravosuđa, a zatim predsjednica češkog parlamenta.