U ZAGREBU ODRŽAN KOMEMORATIVNI SKUP U SPOMEN NA DUŠANA KARPATSKOG
Povodom smrti istaknutog češkog kroatista Dušana Karpatskog, u ponedjeljak 27. veljače u Matici hrvatskoj u Zagrebu održan je komemorativni skup koji je iniciralo Hrvatsko-češko društvo, a suorganizirali Matica hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Društvo hrvatskih književnika, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatski kulturni klub, Češka beseda Zagreb i Sa(n)jam knjige u Istri. Skup je održan uoči 82. rođendana Dušana Karpatskog preminulog 31. siječnja. Kako je istaknuo predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac, Karpatský je bio najveći promotor hrvatske kulture ne samo u Češkoj, nego i u svjetskim razmjerima. „Nitko se u proteklih gotovo tisuću godina veza Hrvata i Čeha nije posvetio povezivanju naših naroda i kultura s tolikom energijom i entuzijazmom, nitko nije preveo toliko djela hrvatskih književnika na češki i uz to ostvario važne projekte. Od Karpatskog možemo naučiti kako se u svijetu promovira hrvatska književnost i kultura, tako da on služi kao ideal i nadahnuće svima koji rade na promociji Hrvatske u svijetu prije svega putem kulture“, kazao je Lipovac, predloživši da se u čast Karpatskog nazove neka manifestacija ili nagrada.
Vodeća hrvatska bohemistica Dubravka Sesar podsjetila se svoje dugogodišnje suradnje s Karpatskim od vremena kada je radio kao lektor na studiju bohemistike u Zagrebu i prevodilačkih pothvata među kojima se ističu Zlatna knjiga češkog pjesništva i antologija hrvatske poezije na češkom Korablja od koralja, kao i djela Croatica na češkom jeziku, Povijest češke književnosti i Epistolar. „Karpatský se najčešće predstavljao kao prevoditelj, no njegove stotine prijevoda nisu plod samo talenta i nadahnuća, nego i ustajnog istaživanja jednog upućenog znalca i poznavatelja književnosti i leksikografa. Suradnja s Karpatskim je silno obvezivala, emocionalno, intelektualno i radno. S njim je mogao raditi samo onaj tko radi savjesno i odgovorno, koji se drži rokova, ne postavlja uvjete i ne kuka, a za nagradu će dobiti apsolutno povjerenje i nikad neće niti obeshrabren“, kazala je Dubravka Sesar.
U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti čiji je Karpatský bio dopisni član na komemoraciji je govorio akademik Tonko Maroević istaknuvši da Karpatský nije bio vezan predrasudama i ograničenjima. „Nikad nisam upoznao čovjeka koji ne piše vlastite stihove, ali toliko voli tuđe stihove. Njegov izbor Hrvatske nije bio pristran i jednoznačan. Razumio je probleme Hrvatske kao malo koji stranac. Njegova hrvatska opcija je bila silno naša i zato je mogao biti i kritičan prema Hrvatskoj koju je volio i koju je zadužio“, kazao je Maroević.
Glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Antun Vujić podsjetio je na veze Karpatskog s Krležom koji je želio da mu Karpatský sredi rukopisnu ostavštinu, kao i na priloge koje je objavljivao u hrvatskim leksikonima i enciklopedijama. O zaslugama Dušana Karpatskog govorio je i Slobodan Kaštela u ime Hrvatskog kulturnog kluba koji mu je 2002. dodijelio Ininu nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu o kojoj je govorio i nekadašnji direktor marketinga Ine Mijo Ivurek. Direktorica Sajma knjige u Istri Magdalena Vodopija istaknula je zasluge Dušana Karpatskog za razvoj i afirmaciju te manifestacije.
Na komemoraciji su bili i državni tajnik Ministarstva kulture Ivica Poljičak, zamjenik češkog veleposlanika Miroslav Kolatek i drugi prijatelji i poštovatelji Dušana Karpatskog, a s prigodnim programom nastupio je zbor Bohemia Češke besede Zagreb.