ZLO SE NE SMIJE PONOVITI
Obilježavanje Dana bijele trake u spomen na žrtve zločina koji se 1992. dogodio u Prijedoru i dolini rijeke Sane u BiH započelo je 31. svibnja Novinarskom domu u Zagrebu promocijom knjige Deseta vrata pakla autora Rezaka Hukanovića. Objavljena je u nakladi Buybooka iz Sarajeva, a Hukanović je opisao zatočeništvo u srpskim logorima smrti Omarskoj i Manjači u kojima je bio zatočen šest mjeseci. Promociju je vodio Sead Alić, a o knjizi su govorili Rusmir Agačević Rus i autor. U programu je nastupila i glazbeno poetska grupa ZEFIR koju čine Sakin Modronja, Sead Alić i Ismet Kurtović.
Dan bijele trake obilježava se vezano za naredbu koju je 31. svibnja 1992. izdala vlast bosanskih Srba u Prijedoru putem lokalne radio postaje. Naređeno je nesrpskom stanovništvu da na kuće stave bijele plahte i da prilikom izlaska iz kuće oko ruke stave bijelu vrpcu. Bio je to početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori i počinjeni drugi zločini. Konačni ishod bio je uklanjanje 94% Bošnjaka i Hrvata s područja općine Prijedor gdje je ubijeno i nestalo 3173 civila. Bilo je to prvi put od 1939. godine i nacističkog proglasa prema kojem su poljski Židovi morali nositi žute vrpce s Davidovom zvijezdom oko ruke, da su članovi jedne etničke ili religijske skupine na ovaj način obilježeni za istrebljenje. Ni danas vlast Republike Srpske ne dozvoljava Bošnjacima i Hrvatima obilježavanje mjesta stradanja izgradnjom spomenika na mjestu logora Omarska, Keraterm i Trnopolje. Prisutnima se obratio Armin Hodžić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, koje je u suradnji s Udrugom Stara Rijeka i okolica, organiziralo ovaj događaj.
-Obilježavamo ono što se dogodilo u Prijedoru i okolici početkom rata u BiH 1992. kada su ljudi koji nisu bili srpskog podrijetla na svojim kućama morali izvjesiti bijele zastave i osobno nositi bijele trake kako bi se razlikovali od drugih. Ono što je važno i na čemu moramo raditi je da naša djeca znaju o ovim događanjima ne zato da bi nekoga mrzili, već kako se takvo nešto u budućnosti nikome ne bi dogodilo. U Prijedoru je ubijeno 102 djece, o tome moramo govoriti, te nastojimo u kontinuitetu obilježavati Dan bijele trake. Drago bi nam bilo kada bismo ovo obilježavanje mogli proširiti uz pomoć institucija Republike Hrvatske jer je i mnogo Hrvata bilo na tom području koji su pretrpjeli teror zajedno s Bošnjacima – izjavio je Hodžić te pozvao prisutne da obilježavanje tragedija Bošnjaka i Hrvata iz Prijedora i okolice nastave na Trgu bana Jelačića gdje su građanima Zagreba dijelili bijele vrpce i edukativni materijal. Događaju su prisustvovali Ermina Lekaj Prljaskaj, saborska zastupnica, Tanja Horvatin, predstavnica Grada Zagreba, Salih Huremović, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Zagrebačke županija i Goran Beus Richembergh, predstavnik njemačke nacionalne manjine Zagrebačke županije.
