VJENCESLAV NOVAK – HRVATSKI BALZAC ČEŠKOG PODRIJETLA

Uz Zagrepčanina Augusta Šenou koji je imao davno češko porijeklo (izvorni oblik prezimena glasi Šejnoha), od hrvatskih književnika troje su imali očeve Čehe, Senjani Vjenceslav Novak, Milutin Cihlar Nehajev i Osječanka Jagoda Truhelka. Svima je češko podrijetlo vidljivo u prezimenu, a Novaku, čije je prezime, u obliku Novák, najčešće prezime u Češkoj, i u osobnom imenu. Službeni oblik njegovog imena glasio je Václav, kako glasi izvorni oblik najpoznatijeg češkog imena, ali je kasnije kroatizirano u Vjenceslav. Novak se pod imenom Vaclav navodi u dokumentima iz mladosti, a kao Václav Novak potpisao je i svoju prvu pripovijetku Maca iz 1881.

Vjenceslav Novak rodio se u Senju 11. rujna 1859. kao sin trgovca Josefa Nováka iz Hradeca Králové, dok mu je majka Ivana bila podrijetlom iz doseljene bavarske obitelji Scheifel. Josef Novák bio je putujući krojački obrtnik i često je mijenjao prebivalište, sve dok nije došao u Senj koji je u to vrijeme bio bogat trgovački grad. Tamo je ostao za stalno i zasnovao obitelj. Nakon vjenčanja napustio je krojački zanat i počeo se baviti trgovinom i zakupom šuma u Lici. Pokazao se sposoban pa mu je punac prepustio sve svoje poslove te je stvorio veliko trgovačko poduzeće. Ivana i Josef Novák imali su 12 djece od kojih je sedmoro doživjelo odraslu dob. Jedan od najmlađih sinova bio je Václav kojeg su zvali Vence, a koji će kasnije koristiti službeni oblik Vjenceslav. Josef Novak je umro 1868., kad je Vjenceslav imao devet godina, a Ivana 1887.

Vjenceslav Novak pohađao je gimnaziju u Senju i Gospiću, a u Zagrebu je završio preparandiju i radio kao učitelj u Senju. Zatim je od 1884. do 1887. kao stipendist hrvatske Zemaljske vlade studirao na Praškom konzervatoriju, gdje je stekao zvanje orguljaša (1886.) te nastavnika pjevanja i teorije glazbe (1887.). Do smrti je bio zaposlen kao profesor glazbe u Muškoj učiteljskoj školi u Zagrebu. Uz to je od 1890. do 1894. predavao teoriju, glazbenu estetiku i povijest glazbe u školi Hrvatskoga glazbenoga zavoda. Uređivao je glazbeni časopis Gusle (1892., s Vjekoslavom Klaićem) i izdavao list Glazba (1893). Napisao je nekoliko teorijskih djela kako za učenike tako i za učitelje glazbe, a pisao je i glazbene kritike. Značajno je njegovo djelo Starohrvatske crkvene popijevke iz 1891. u kojem je prvi objelodanio 52 napjeva iz prvog tiskanog zbornika hrvatskih crkvenih pjesama Cithara octochorda iz 1701. te ih ritmizirao i harmonizirao. Skladao je i oko 75 skladbi manjeg opsega, uglavnom za orgulje.

Iako je po profesiji bio glazbenik, Novak je prije svega ostao upamćen kao književnik, štoviše, bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali hrvatskim Balzacom. Napisao je sedam romana i oko stotinu pripovijedaka, koje odlično dokumentiraju društveni život Hrvatske s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Smatrao je da je zadaća pisca upirati prstom u gnojne rane društva pa je u svojim romanima i pripovijetkama progovarao o glavnim društvenim problemima tadašnje Hrvatske, kao što su raslojavanje sela, raspad seljačkih zadruga i osiromašenje seljaka, nastanak urbanog proletarijata. Problematizirao je tamnu stranu gradskog života s razvijenim socijalnim osjećajem prikazujući sirotinju, ljude s ruba društva i upozoravajući da društvene nepravde nagrizaju zdravo narodno tkivo i troše mu moralnu energiju. Prikazivao je dakle sve slojeve hrvatskog društva, otkrivao moralnu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstva, braka. Pretežito je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju humanošću i samilošću. Novakovi romani su Pavao Šegota, Tito Dorčić, Dva svijeta, Pod Nehajem, Podgorka, Zapreke i najpoznatiji Posljednji Stipančići, vjerojatno najbolji roman hrvatskog realizma, dok su mu najpoznatije pripovijetke U glib, Nezasitost i bijeda te Iz velegradskog podzemlja.

Vjenceslav Novak umro je u Zagrebu od tuberkuloze 20. rujna 1905. Smrt ga je zatekla u snu, nad rukopisom koji je priređivao za tisak. Unatoč bolesti, naporno je radio, danju u državnoj službi, a noću pišući kako bi prehranio mnogobrojnu obitelj. To je opisao u autobiografskoj Crtici o Božiću:

„Prilike u kojima je radio, nijesu bile nimalo pogodne radu književnika. Sav gotovo dan bio je vezan uza svoj službeni posao. Stanovao je poradi skupoće stanova u tijesnom stanu, gdje se ni u svoj dokolici nije mogao zadupsti u književni rad. Poradi živahnosti njegove šestero djece nije tu bilo ni spomena o tišini, gdje se slobodno rađaju i razvijaju ideje. Ostala bi mu da radi noć, kad bi sve oko njega pospalo; tad bi iz duboke noćne tišine dolazile ideje kao mili posjetioci, kao dobri duhovi, s kojima je prijateljevao i koji su jednako voljeli njega, kao što je on njih volio.“ Sa suprugom Ivanom Tauzani Vjenceslav Novak imao je sedmero djece, a njegovi potomci žive u Zagrebu i danas.

Napomena: Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 


Prikupljanje kolačića (en. Cookies)

Kolačići i pasivno prikupljanje podataka - proširene informacije o kolačićima

Web stranice www.nacionalnemanjine.hr koristite kolačiće i slične tehnologije kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje web stranice te poboljšalo iskustvo korisnika. Ovaj dokument pruža detaljne informacije o uporabi kolačića i sličnih tehnologija, metodama upravljanja kolačićima, te kako se koriste unutar web stranice www.nacionalnemanjine.hr

Definicija

Kolačići (en. Cookies) su tekstualne datoteke (slova i/ili brojevi) koji sadrže skupine podataka pohranjenih na računalima ili mobilnim uređajima svaki put kad posjetite web stranicu putem preglednika. U svakom sljedećem posjetu preglednik šalje ove kolačiće web stranici koja ih je kreirala ili na drugu web stranicu. Kolačići omogućuju web stranicama pohranu određenih podataka kako bi se omogućilo jednostavnije i brže pregledavanje web stranica.

Kolačići se koriste za različite svrhe i imaju različite karakteristike.

Vrste kolačića

www.nacionalnemanjine.hr ne koristi kolačiće na svojim web stranicama u komercijalne ili marketinške svrhe.

Web stranice www.nacionalnemanjine.hr koriste sljedeće kategorije kolačića:

Tip kolačića Svrha
Kolačići nastali pregledavanjem web stranice (en. session i browsing cookies) Ovi kolačići su potrebni za ispravno funkcioniranje web stranice i za korištenje usluga sadržanih na istoj. U njihovoj odsutnosti, web stranice ili neki od njezinih dijelova možda neće raditi ispravno. Stoga se ovi kolačići uvijek koriste bez obzira na korisničke postavke. Ova kategorija kolačića se uvijek šalje iz naše domene.

Korisnici mogu izbrisati ove kolačiće pomoću svoje funkcije preglednika.

Servis Opis Primjer Linkovi
Kolačići sesije Nužan za korisničko pregledavanje PH_HPXY_CHECK
Stalni kolačići Nužan za prikazivanje podsjetnika o privatnosti gdpr-cookie-compliance
Tip kolačića Svrha
Analitički kolačići Ovi kolačići se koriste za prikupljanje podataka o korištenju web stranice, primjerice, stranice koje češće posjećujete. Oni ne pohranjuju osobne podatke korisnika, ali prikupljaju agregirane i anonimne podatke. Ovi kolačići su poslani iz naše domene ili iz domena treće strane.
Servis Opis Primjer Linkovi
Google Analytics Snimanje informacije o tome kako posjetitelji koriste naše web stranice, pojedinosti o posjetima našim web stranicama, odnosno podrijetlo posjetitelja.  _ga, _gat, _gid google.com/policies/privacy/

http://www.google.hr/intl/ hr/policies/technologies /cookies/

http://www.google.hr/intl/ hr/policies/technologies/ managing/

developers.google.com

Tip kolačića Svrha
Kolačići za integraciju funkcionalnosti trećih strana Ovi kolačići koriste se za korištenje funkcionalnosti web stranice (npr. ikone društvenih mreža za dijeljenje sadržaja ili za korištenje usluga koje pruža treća strana).

Napomena: kolačići trećih osoba mogu promijeniti ime i povećati ili smanjiti broj u bilo koje vrijeme i bez prethodne najave od treće strane.

Pristanak Internet korisnika

Pružanje podataka od strane korisnika je izbor.

Korisnik uvijek ima mogućnost povući pristanak klikom na postavke u lijevom donjem dijelu stranice.

Korisnici mogu postaviti svoj preglednik da javi upozorenje o prisutnosti kolačića i odlučiti žele li ih prihvatiti ili odbiti. Štoviše, korisnik može obrisati kolačiće kroz funkcije dostupne u svakom Internet pregledniku.

Detaljni opisi kontrola kolačića za pojedine preglednike:

Chrome: https://support.google.com/chrome/answer/95647?hl=hr
Firefox: https://support.mozilla.org/hr/kb/Uklju%C4%8Divanje%20i%20 isklju%C4%8Divanje%20kola%C4%8Di%C4%87a
Internet Explorer: http://windows.microsoft.com/hr-HR/internet-explorer/delete-manage-cookies#ie=ie-11
Opera: http://help.opera.com/Windows/10.00/en/cookies.html
Safari: https://support.apple.com/hr-hr/HT201265