TOMO ŠESTAK – NAJZNAČAJNIJI KOPRIVNIČKI GLAZBENIK
Koprivnica je grad bogate glazbene tradicije, no vrhunac glazbenog života uslijedio je 1874. dolaskom 21-godišnjeg češkog glazbenika Tome Šestaka koji je predanim radom kao orguljaš, kapelnik, glazbeni pedagog, skladatelj i dirigent, koprivnički glazbeni život doveo na zavidnu razinu te ga se i danas pamti kao najveće ime u glazbenoj povijesti grada. Pravim imenom Tomáš Šesták, rodio se 18. prosinca 1852. u Pragu gdje je kao odličan student diplomirao na Konzervatoriju, kao učenik poznatih čeških glazbenika Jana Ondričeka i Františeka Skuherskog. Već s 18 godina bio je nastavnik u realnoj gimnaziji u Pragu, a prijateljevao je s hrvatskim skladateljem Vatroslavom Kolanderom koji je tada boravio u glavnom gradu Češke i usadio Šestáku zanimanje i ljubav prema Hrvatskoj. Prilika da se u nju doseli pojavila se u kolovozu 1873. kada je koprivnički gradonačelnik Martin Ožegović u praškim novinama Prager Tagblatt objavio natječaj za gradskog kapelnika i orguljaša. Na natječaj se javio i Šesták koji je iduće godine u Koprivnici izašao na ispit pred glazbenim povjerenstvom u kojem je bio i najistaknutiji hrvatski muzikolog toga doba Franjo Ksaver Kuhač. Povjerenstvo je ustanovilo Šestákovu vještinu u pojedinim glazbalima, kao i njegovu teoretska spremu te je jednoglasno izabran za gradskog kapelnika i orguljaša. Hrvatska i Koprivnica postali su mu novi dom. Tomo Šestak, kako se pisao od tada, ujedno je postao i učitelj pjevanja te klavira, violine i orgulja u koprivničkim školama, crkveni orguljaš i gradski kapelnik.
Šestak je već 1874. osnovao Gradsku limenu glazbu i počeo raditi kao glazbeni pedagog u novoosnovanoj glazbenoj školi koju je u pojedinim godinama polazilo i više od 40 učenika. Limena glazba je dobivala pohvale glazbenih kritičara poput Kuhača koji su ju svrstavali među najbolje orkestre u Hrvatskoj. Šestak je 1874. osnovao i Hrvatsko pjevačko društvo Podravac kojem je sve do smrti bio redoviti ili počasni zborovođa. Svoj prvi koncert nakon godine dana Šestakove besplatne poduke pjevača Podravac je imao 4. kolovoza 1875. Šestak je davao pečat koncertima Podravca koji su se najčešće održavali u glazbenom paviljonu u gradskom parku, a isto tako je kao orguljaš koncentrirao u župnoj crkvi svetog Nikole. Kasnije, od 1906., Šestak je kao pedagog radio i u koprivničkoj realnoj gimnaziji.
Zahvaljujući Šestaku, Koprivnica je postalo značajno odredište na glazbenoj karti tadašnje Hrvatske pa je ondje 1877. gostovao slavni hrvatski violinist Franjo Krežma, a 1883. i češki violinist František Ondriček.
Tomo Šestak skladao je još za boravka u Pragu, odakle je sa sobom u Koprivnicu donio desetak skladbi od kojih je najpoznatiji Preludij i fuga za orgulje. Bio je autor ukupno 104 skladbe za pjevačke zborove, puhački i tamburaški orkestar i komorne sastave, a objavio je i dvije zbrke: Doprinosi Kuhačevoj klavirskoj školi i Oj djevojko milena. Franjo Kuhač je cijenio Šestaka kao zborovođu i skladatelja pa mu je postao suradnik pri pisanju djela Komparativna muzikologija. Na Kuhačev poticaj Šestak je skladao šaljivu operetu Mlinar i dimnjačar, davorije Molitva Hrvata i Prosvjetom k slobodi, a u opusu su mu i pjesme Pod hrvatskim barjakom, Desnice si dajmo, Purgarska garda, Medjimorska kuga i Zavjet. Kao vrstan glazbenik Tomo Šestak imao je poslovne ponude s konzervatorija iz Petrograda, Praga i Zagreba, ali ostao je u Koprivnici.
Tomo Šestak je svečano slavio 40. godišnjicu rada u Koprivnici 28. lipnja 1914., no svečani koncert naglo je bio prekinut nakon vijesti o ubojstvu prijestolonasljednika Franje Ferdinanda istog dana u Sarajevu. To je bio jedan od zadnjih Šestakovih javnih nastupa. Nakon teške bolesti umro je 16. svibnja 1921. u Koprivnici, a na sprovodu su bili svi gradski čelnici, kulturna društva, škole i tisuće građana.
Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.